Ove se godine teatarski blagdan održava, kao i prije, treće subote u mjesecu studenome: slobodan ulaz i lijepe predstave, gledatelja mami 120 priredbi na 54 mjesta, u gotovo svim hrvatskim gradovima i gradićima, a i u nekim mjestima; u teatrima i sličnim prostorima. Koliko je taj projekt, pokrenut 2008., uspješan dokazuje činjenica da se raširio iz naše države ne jedino u susjedne, Mađarsku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, nego i na Austriju, Slovačku, Češku, Belgiju, Bugarsku...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 36 / 20.11.2018

Željela sam pisati o djeci i učenicima Londona, ali me taj grad toliko zaveo da razvezah o njemu. Ipak, profesionalno deformirana i još uvijek strasno naginjući dječjem svijetu, spontano tražim sadržaje te vrste, gdjegod došla. Tako je bilo i u Londonu

Bila je simbol strasti prema obrazovanju, neumorne borbe za slobodu mišljenja i stvaranje prostora u kojem su se mladi ljudi mogli razvijati u slobodne, kritički osmišljene i odgovorne osobe. Kao utemeljiteljica privatnog školstva u Republici Hrvatskoj, dala je neprocjenjiv doprinos obrazovnom okružju, stvarajući školu koja je postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i za slobodu i autonomiju u učenju

Blagdanski dani bili su zaista blagi, zima je i dalje bez snijega, a po vrćacima još se može vidjeti zelenila i poneki ružin grm ponudi pupoljak da zadivi prolaznike koji uvijek imaju volju pogledati na taj svijet što se nudi bez ikakve naknade. I nebo skromno razbaca posljednje pregršti Sunčevih zraka da razveseli duše željne sunca. Osobito budu raskošni zalasci, koji posljednjim sjajem žele ponuditi nadu da život ima ljepotu sve dok je znamo prepoznati.

Ovo nije vjerska škola, već obrazovna institucija koja se trudi očuvati naslijeđe specifične kulture, držeći pritom svoja vrata otvorenima za sve. Osim što potiče na učenika usmjereno učenje, istinsko razumijevanje sadržaja, inkluzivnost te bitku protiv antisemitizma, u njezinu je srcu ono što je možda najpotrebnije u polariziranom svijetu današnjice – naučiti živjeti u zajednici

Najviši bodovni pragovi već tradicionalno su u zagrebačkim gimnazijama, a 20 je bodova razlike i među minimalnim pragovima za program ekonomista: u Kninu je potrebno 40 bodova, Benkovcu 46, Dubrovniku 54, a u Zagrebu 60 ili više

Zbog unikatnog pristupa podučavanju književnosti koji koristi njihov profesor, dugoreški će srednjoškolci iz svoje učionice hrvatskog jezika jednog dana izaći obogaćeni posebnim književnim i dramskim iskustvom. A možda i onim najvažnijim – produbljenom ljubavlju prema književnosti

Dječji vrtić „Bistrac” živi u duhu svoje najpoznatije književnice već generacijama, uprizoruje Ivanin lik i djela, kako bi najmanjima bio jasnije prikazan njezin život i ljubav koju je gajila prema pričama i djeci

Na izložbi u Arheološkom muzeju u Osijeku predstavljeni su radovi šestero umirovljenih nastavnika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku koji su postavili temelje umjetničkom obrazovanju u Osijeku i lekcije o likovnosti prvim generacijama u području likovne umjetnosti i dizajna

UNESCO je upozorio kreatore politike na nepromišljeno prihvaćanje digitalne tehnologije, tvrdeći da se njezin pozitivan učinak na ishode učenja i ekonomsku učinkovitost može precijeniti, a novo nije uvijek bolje. „Ne čine sve promjene napredak. Samo zato što se nešto može učiniti ne znači da i treba biti učinjeno”, zaključuje se u izvješću.

Oko 200 učenika i njihovih mentora učiteljica i učitelja na izložbenim su prostorima predstavili svoj rad i proizvode – ukrasno-uporabne predmete, tradicijske, poljoprivredne i kozmetičke proizvode, proizvode od keramike i stakla, originalne suvenire i još mnogo, mnogo toga što su zadruge radile tijekom protekle školske godine.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa