Vlastiti prihodi Pomorske škole Zadar godišnje iznose oko milijun eura. Škola posreduje pri zapošljavanju učenika, nudi tečajeve izobrazbe pomoraca s međunarodnom akreditacijom, iznajmljuju prostor vanjskim korisnicima, održavaju ECDL informatičke tečajeve, ovdje se može obaviti i prekvalifikacija odnosno doškolovanje. Ravnatelj Svetko Perković, pomalo neskromno, ali samouvjereno govori nam da je riječ o jednoj od najbolji pomorskih škola u ovome dijelu svijeta...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 18 / 14. 05. 2013.

Posebnim razrednim odjelom prošlo je 58 učenika. Većinu su činili učenici s problemima u ponašanju, dok je manji broj imao teškoće u razvoju. Ono što im je bilo zajedničko nisu bile dijagnoze ni teškoće, nego potreba da ih netko razumije i pruži podršku

Često se pitam: Zašto baš ja? Zašto je moje odrastanje trebalo biti tako teško? Zanimljivo je da bolest, koju sam imala, preživi samo tri posto djece. Preživjela sam relaps koji preživi jedno ili dvoje djece

Paljetkovi su stihovi tek polazište za istoimenu predstavu riječkih lutkara zamišljenu, kao što je u programskom listiću predstave napisala redateljica Renata Carola Gatica, kao „hommage Luki Paljetku i svim njegovim nadahnućima”

Kako se može promijeniti doživljaj čitanja – da to ne bude samo zadatak koji se mora odraditi, nego nešto više i mnogo ugodnije – svjedoči primjer iz dviju osnovnih škola gdje je učenicima ponuđen drukčiji pristup – da ne budu samo čitatelji, nego i autori

Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana

Moji učenici kažu da se ne smiju nikomu potužiti, a kamoli prijaviti profesoričina postupanja jer će im se osvetiti ˗ piše jedna srednjoškolska profesorica

Iznenađuju podaci iz svijeta o općenitom porastu fizičkog nasilja koje su počinile kolege: prije pandemije bila je riječ o jedan posto, a nakon pandemije čak 27 posto. Malo je istraživanjima o ovom problemu u Hrvatskoj. Utvrđeno je da je oko 23 posto nastavnika doživjelo neki oblik nasilja na radnom mjestu. Osobito je malo podataka o nasilju među nastavnicima: tek da 10 posto nastavnika svoje odnose s kolegama u školi procjenjuje - lošim

• Najsuvremeniji digitalni sustav za učenje, EduGen, nudit će personaliziran edukacijski sadržaj, prilagođen vizualnim, auditivnim i kinestetičkim stilovima učenja, što omogućuje brže, kvalitetnije i poticajnije usvajanje znanja
• Ponosni smo što je Europska unija prepoznala vrijednost projekta, a posebno nam je važno što smo platformu predstavili urednicima Školske knjige, vodećeg izdavača na području obrazovanja, istaknuo je direktor tvrtke Učitelj d.o.o. Blaženko Odak
• Potpora Europske unije za razvoj jedne od najinovativnijih edukacijskih tehnologija na domaćem tržištu ubrzat će put prema tržišnoj komercijalizaciji projekta koji će doprinijeti digitalnoj transformaciji obrazovanja i poslovnog sektora u Hrvatskoj

U nakladi Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izašla je godine 2012. opsežna studija (370 stranica) Nikole Pastuovića Obrazovanje i razvoj s podnaslovom Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Knjigu su recenzirali Predrag Bejaković, Tajana Ljubin Golub i Aleksandra Štulhofer. Nastala je u okviru projekta Podizanje i ujednačavanje kvalitete obveznog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a Nikola Pastuović bio mu je voditelj.

Ivan Rodić, novinar-urednik i direktor Školskih novina 1984. ‒ 2013.
U Školske sam novine došao raditi 1984. godine. Do tada sam, odmah nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osam godina radio kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama, najprije u Srednjoškolskom centru u Orahovici (onda se zvala Slavonska Orahovica), a potom punih pet i pol godina u današnjoj V. gimnaziji u Zagrebu.


Svrha je odlazaka na seminare (mobilnosti) u inozemstvo steći nova znanja i vještine te ih primijeniti u školi, kako bi se utjecalo na ostvarivanje Erasmusovih ciljeva škole čije ostvarivanje utječe na kvalitetniji rad i rezultate odgoja i obrazovanja u školi