U školama se više ne spominje mirovni sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca, a djeca za vrijeme pauza u dvorištu smiju slušati isključivo izraelsku glazbu. Sloboda izražavanja je privilegij kojeg izraelski prosvjetni radnici više ne uživaju, a ako se pita desnica, djeca se na nju ne bi trebala ni početi navikavat...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 30 / 5.10. 2010.

• Otok s blagom, jedan od najboljih pustolovnih romana svih vremena, s nezaboravnom pričom o gusarima, skrivenom blagu, pobuni, izdaji i hrabrosti, objavljen je ovih dana u raskošnom serijalu MinaLima Classics u Školskoj knjizi

• TEMA BROJA Po kojim kriterijima vlast dijeli nekretnine u državnom vlasništvu
Sindikatu hrvatskih učitelja pripalo vlasništvo nad Hrvatskim učiteljskim domom
Da je kojim slučajem danas među nama Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma…

Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre

Osnovna škola Samobor nalazi se malo ponad samog središta grada Samobora. Smještena je na uzvisini s koje se proteže lijep pogled na grad. Godinama su prepoznatljiva škola usmjerena na dijete. Još od 1996., edukacijama svojih djelatnika, u suradnji s POU Korak po korak, počeli su stvarati razrede s prepoznatljivom praksom i okružjem za učenjem. Stoga djelatnici ove škole s ponosom danas kažu da su mnogo prije HNOS-a i Škole za život provodili aktualne obrazovne reforme i stremili k suvremenim nastavnim praksama. Velik dio nastavnika ove škole zapravo su bili pioniri obrazovnih reformi u Hrvatskoj.

Ruski će se učenici već od ove školske godine koristiti novim udžbenicima povijesti u kojima je dodana lekcija o ratu s Ukrajinom a u kojima se slavi ruska invazija. Kremlj je pooštrio nadzor nad povijesnim narativom u školama pod ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a posebno je povećan otkako je Putin pokrenuo sveobuhvatni rat protiv Ukrajine 2022. Invazija na Ukrajinu, koju Kremlj naziva „posebnom vojnom operacijom”, mladim se Rusima sve više predstavlja kao dio povijesne misije Moskve.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi