Ne možete ignorirati ni količinu gluposti i ispraznih fraza kojima vas svakodnevno „bombardiraju” – ispada da će baš oni, ako zaokružite pravi broj na glasačkom listiću, odmah riješiti gotovo sve probleme koji se godinama „gomilaju”.

Ipak, jedna tema (zanimljiva svim djelatnicima škola) nipošto nije u fokusu budućih lokalnih dužnosnika i svi poprilično oprezno barataju s njom, iako je itekako povezana s osnivačima koji moraju osigurati potrebne uvjete. Riječ je, naravno, o cjelodnevnoj školi. Sukladno planu Ministarstva, ona bi trebala zaživjeti od školske godine 2027./2028. Je li to uopće izvedivo? Prvi je preduvjet da škole imaju prostornu mogućnost za jednosmjensku nastavu. Pogledate li u službene statistike i usporedite brojke škola koje još rade u dvije smjene (neke čak i u tri!), reći ćete da je to poprilično teško. 

Još je u svježem sjećanju i odabir škola za eksperimentalnu fazu navedenog programa – iako se željelo prikazati drugačije, nisu baš svi hrlili kako bi se prijavili. Naravno, nakon početnog prilagođavanja, sad su se i u odabranim školama neke stvari „posložile” i „cjelodnevna priča” donekle funkcionira. Uostalom, ako se željelo, u svakom novom projektu ili reformi uvijek se moglo pronaći i dobrih stvari. Ne treba zaboraviti i na važnu činjenicu – u sadašnjim cjelodnevnim školama prosvjetari su nagrađeni i dodatnom financijskom „injekcijom”. Pitanje hoće li isti „platni kriterij” vrijediti i kad/ako sve škole uđu u navedeni projekt spada već u domenu retoričkih...

Nije nevažno spomenuti i važan faktor koji sve više dominira u procesu školovanja, a to su roditelji. Hoće li se i od njih tražiti dodatna suglasnost (kao što ih se pita za mnogo stvari) ako svi budu kretali prema cjelodnevnoj školi? Ti su isti roditelji i potencijalni glasači upravo onima iz početnih odlomaka, stoga je i razumljivo „balansiranje” budućih (grado)načelnika i župana. Puno je lakše obećati – izgradit ćemo x učionica i dvorana, obnovit ćemo y škola, napraviti xy dječjih vrtića... Ako kasnije i ne uspiju, uvijek se može okriviti „političke neprijatelje” za destrukciju.

Svojedobno je na Hrvatskoj televiziji prikazivana iznimno popularna serija koja je poslužila i kao naslov ovom tekstu (svaka sličnost između imena serije i likova iz početnih rečenica teksta je nenamjerna, iako biste vjerojatno za poneke od njih upotrijebili gotovo slične sinonime), a jedan od junaka „iznjedrio” je kultnu rečenicu koju bismo gotovo mogli savjetovati mnogima koji će nas i nadalje svakodnevno obasipati „mudrostima” tijekom svibnja. 

Budimo realni...