U originalnom sam tekstu, kaže autorica, izv. prof. dr. sc. Andreja Bubić, voditeljica Centra za savjetovanje Filozofskog fakulteta u Splitu, napisala da djecu treba pokušati zaštititi – ako je moguće maknuti ih s trusnoga područja (za mnoge to nije opcija; ali je, barem nekima, možda moguće otići na neki izlet na mjesto koje je sigurno i netrusno); a ako ne, onda smišljati i nuditi im što je moguće više načina da se osjete sigurnima…
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 01-02 / 19.01.2021.

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Cilj je eksperimenta istražiti kako djeca bez igračaka razvijaju kreativnost, samostalnost i društvene vještine

Fotografija oduzima dah i nalazi se među 12 finalista uvrštenih u novi kalendar Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization) za 2026.

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Zagrebačka nadbiskupija uputila je u ponedjeljak 29. rujna, na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela, kao doprinos javnoj raspravi, izjavu o mogućem uvođenju predmeta Zdravstveni odgoj i obrazovanje u zagrebačke osnovne i srednje škole. Izjavu Zagrebačke nadbiskupije prenosimo u cijelosti

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

U suvremenom digitalnom dobu računalne igre postale su sastavni dio svakodnevice – ne samo kao oblik zabave, već i kao značajan društveni i ekonomski fenomen. Upravo zbog brojnih pozitivnih svojstava videoigre ne treba promatrati isključivo kao alat za zabavu, već kao medij koji može oblikovati obrazovanje i razvoj budućih generacija

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

Slikovnica je prva knjiga s kojom se djeca susreću. Uz slikovnicu dijete upoznaje svijet oko sebe. Prve slikovnice, one za najmlađe, često prikazuju životinje, predmete, ljude ili slike prirode. Uz njih djeca prepoznaju i imenuju ono što vide. Slikovnice su neizostavan dio djetinjstva i korak u svijet mašte, zabave i učenja. Uz bogatstvo i raznolikost tema i priča, slikovnice potiču važne aspekte razvoja u djece