Nedavno istraživanje AZVO-a potvrdilo je višegodišnje upozoravanje stručnjaka, ponajprije školskih psihologa i pedagoga, da se o mentalnome zdravlju naše mladeži ne brine dovoljno. Kad pak učenik postane student, „osuđen” je na samostalnost i nedostatak barem osnovne brige o mentalnome zdravlju koju je imao u srednjoj školi. Stručnjakinje Laboratorija za prevencijska istraživanja zagrebačkog ERF-a upitali smo za savjete, smjernice i komentar „novoga normalnoga”...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 01-02 / 19.01.2021.

Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja

Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja

Kako se nastavna godina bliži kraju, preopterećenost obvezama pritišće sve veći broj učenika i učenica, ali i djelatnika škola. Već nekoliko godina svjedočimo zabrinjavajućem broju djece koja se vrlo teško nose za zahtjevima života i školovanja. Kriza zahvaća socijalne i obiteljske odnose, školske obveze kao i hobije

Školska knjižničarka Julija Dujić i psihologinja Petra Gotić Marčec osmislile su projekt koji će provoditi s učenicima sedmih razreda kako bi osvijestile njihove navike, potrebe i potencijalne rizike povezanih s korištenjem društvenih mreža

Na početku Europskog tjedna mentalnog zdravlja Stručna skupina Europske komisije za dobrobit u školama objavila je 13. svibnja dva nova skupa smjernica za tvorce obrazovnih politika, ravnatelje škola i edukatore kako bi im se pomoglo u suočavanju s izazovima povezanima s dobrobiti i mentalnim zdravljem mladih i nastavnika.

Zaključili smo da moramo sami pokrenuti promjene i više se educirati kako bismo znali prepoznati probleme mentalnog zdravlja i pomoći mladima u našoj školi – kažu nastavnici

Mreža OPINION je u protekle četiri godine okupila više od 230 istraživača iz cijeloga svijeta iz područja komunikacijskih znanosti, lingvistike, politologije, sociologije, računalnih znanosti i umjetne inteligencije

Dobitnici prestižnih potpora Europske organizacije za molekularnu biologiju i „znanstvenih Oscara” okupljaju novu generaciju europskih znanstvenika u Dubrovniku

Na skupu će biti svečano uručena priznanja školama u RH, članicama SHE mreže za dosadašnji rad. Posebno će bit svečano za novoimenovane škole…

S obzirom na to da se svaki šesti mladi Europljanin suočava s izazovima u području mentalnog zdravlja, a gospodarski teret godišnje premašuje 600 milijardi eura, ističe se ključna važnost rane intervencije prevencijom i promicanjem u odnosu na liječenje. Naime, za svaki euro uložen u programe mentalne dobrobiti, uštedi se do 24 eura smanjenjem zdravstvenih i socijalnih troškova

Važno je osnažiti učitelje, nastavnike i stručne suradnike u školama, a upravo je to cilj uspješne provedbe programa u sklopu kojeg je dosad 3914 odgojno-obrazovnih djelatnika završilo osnovnu razinu edukacije, 1390 odgojno-obrazovnih djelatnika završilo je naprednu edukaciju, a u program se uključila 591 osnovna škola i 311 srednjih škola, u kojima je čak 113.500 učenika dosad imalo koristi od programa

Činjenica da su mobiteli loši za fizičko zdravlje djece jer zbog sjedilačkog stila života sve je više pretilosti, dijabetesa, problema s kralježnicom i kratkovidnošću. Djeca su nespretna, ne znaju se penjati, trčati, uhvatiti loptu rukama, ne znaju pasti. Ne znaju držati pribor za jelo, olovku, a grafomotorika im je također loša. Narušeno je i mentalno zdravlje učenika, ne mogu zadržati pažnju na satu, nemaju fokus na učenje, a mobiteli utječu na njihovu emocionalnu stabilnost, na njihov društveni život, budući da se sve manje druže s vršnjacima, sve manje razgovaraju, ne prepoznaju tuđe emocije, ne razvijaju empatiju niti socijalnu inteligenciju.