Polazeći od suvremenih obrazovnih potreba, autorice jasno ističu kako današnja škola ne može biti usmjerena isključivo na kognitivne ishode, već mora prepoznati i njegovati emocionalni, socijalni i kreativni razvoj učenika. Glazba i mindfulness u tom se kontekstu prikazuju kao snažni alati koji omogućuju djeci razvoj emocionalne regulacije, empatije, koncentracije i unutarnje stabilnosti. Posebna vrijednost knjige leži u činjenici da se glazbena terapija ne promatra izolirano, nego kao dio širega, holističkoga pristupa djetetovu razvoju.
Struktura knjige jasno je i pregledno oblikovana. U prvome dijelu autorice donose temeljite teorijske okvire glazbene terapije u obrazovanju, uključujući povijesni razvoj discipline, utjecaj glazbe na mozak i emocije, neuroplastičnost te relevantne psihološke teorije, poput Piagetove teorije kognitivnog razvoja i Vygotskyjeva socijalnog konstruktivizma. Takav teorijski temelj čitatelju omogućuje razumijevanje znanstvene utemeljenosti glazbene terapije, ali i njezine opravdanosti u svakodnevnoj školskoj praksi.
Drugi važan segment knjige posvećen je povezivanju glazbene terapije i mindfulnessa. Autorice jasno i argumentirano prikazuju kako tehnike svjesne prisutnosti, u kombinaciji s glazbenim aktivnostima, pridonose smanjenju stresa, jačanju pažnje i razvoju emocionalne otpornosti u djece. Ovaj dio posebno je relevantan u kontekstu suvremenih izazova s kojima se učenici suočavaju, poput preopterećenosti informacijama, pritiska postignuća i emocionalne nesigurnosti.
Knjiga se ističe i po snažnom inkluzivnom pristupu. Posebna poglavlja posvećena su radu s darovitim učenicima te učenicima s poteškoćama u učenju, uključujući djecu s poremećajima iz spektra autizma i ADHD-om. Autorice nude konkretne smjernice i prilagođene aktivnosti koje omogućuju svakom djetetu da sudjeluje u glazbenim radionicama u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama. Time se glazbena terapija prikazuje kao snažno sredstvo socijalne integracije i razvoja empatije.
Posebnu vrijednost knjige čini bogat praktični dio s detaljno razrađenim primjerima glazbenih radionica, poput „Kiše u šumi”, „Zvukova mora” ili „Vjetra u krošnjama”. Svaka radionica metodički je obrađena i prilagođena školskom kontekstu, što ovu knjigu čini iznimno korisnim priručnikom za učitelje, školske knjižničare, pedagoge i stručne suradnike. Inovativan doprinos predstavlja i poglavlje o povezivanju glazbene terapije s tehnologijom i robotikom, čime se dodatno potiče interdisciplinarni pristup i razvoj STEM kompetencija.
Autorice Gabriela Golubić, profesorica i stručna suradnica knjižničarka, te Tihana Juras, magistra glazbene kulture, u ovoj knjizi uspješno spajaju teorijsko znanje i dugogodišnje iskustvo rada s djecom. Njihova suradnja rezultirala je djelom koje je istodobno stručno utemeljeno, praktično primjenjivo i pedagoški osjetljivo.
Knjiga Glazbena terapija predstavlja vrijedan doprinos razvoju suvremene škole usmjerene na dobrobit djeteta. Ona ne nudi brza rješenja, nego promišljen i cjelovit pristup odgoju i obrazovanju, u kojem glazba postaje most između emocija, znanja i zajedništva. Knjiga snažno naglašava ulogu glazbe kao jezika koji djeci omogućuje izražavanje i onda kada još nemaju dovoljno riječi za vlastite osjećaje. U radionicama se potiču slušanje, improvizacija, ritam, pokret i zajedničko muziciranje, čime se gradi osjećaj pripadnosti i sigurnosti u skupini.
U cjelini, knjiga potiče učitelje da u nastavi stvaraju prostor za tišinu, slušanje i kreativnost, a djeci pruža iskustvo u kojem se uči i srcem, ne samo glavom. Posebno je korisno što su navedeni potrebni materijali, trajanje aktivnosti i varijante za različite uzraste pa je primjena moguća u razrednoj nastavi knjižnici ili produženom boravku. Time se priručnik pretvara u alat koji se može odmah koristiti i nadograđivati idejama.