U rubrici Svakodnevna fizika Nikola Poljak objašnjava što je sve potrebno da bi nam radijatori bili topli, a u rubrici Matematičke crtice koju uređuje profesorica matematike Sanja Sruk nalazimo članak pod naslovom Euklid – otac geometrije.
Ne budi lijen – provjeri naslov je novoga teksta koji je napisala Melita Povalec za rubriku Usput (BTW), s korisnom uputom svima koji se služe internetom kao glavnim izvorom informacija, da točnost tih informacija provjere dvaput. Zašto? Odgovor će čitatelji naći u tom članku. Suvremenim medijima posvećena je i rubrika Pametna strana ekrana, u kojoj profesorica informatike Dalia Kager u članku pod naslovom Stvarno ili fejk? Objašnjava kako se vrlo naprednim UI alatima može kreirati zaista svašta, pa se svakomu može dogoditi da u nekom videozapisu ne može razlučiti jesu li, primjerice, životinje stvarne ili lažne.
Za rubriku Od glave do pete autorice biologinje Leopoldina Vitković i Melita Povalec pripremile su tekst pod naslovom Naše tijelo – naša grijalica, u kojemu se objašnjava kako naše tijelo reagira na hladnoću, ali i kako se treba odjenuti zimi, a doznat ćemo i još mnoge druge zanimljivosti.
U Čitateljskom klubu Školske knjige Ana Pehar, profesorica hrvatskoga i švedskog jezika, predstavlja nastavak serijala o Tomu Gatesu autorice Liz Pichon, koji se može potražiti u knjižarama i internetskoj trgovini Školske knjige.
Od ostalih rubrika izdvajamo Filmodrom u kojoj filmski kritičar Boško Picula donosi novosti iz filmskog svijeta, ali i hrvatske kinematografije, s naglaskom na nezaboravni film Labirint iz 1986. godine.
Tu je i rubrika Era(smus) putovanja, koja donosi pregled projekata ostvarenih u sklopu Erasmusa, programa Europske unije koji omogućuje učenicima, studentima i učiteljima te mladima općenito sudjelovanje u međunarodnim projektima, razmjenama i edukacijama. U ovome broju čitamo o putovanju u Španjolsku Škole za medicinske sestre Vinogradska iz Zagreba te u Švedsku, kamo nas vodi OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića.
(ri)
O 150-godišnjici zagrebačkoga sveučilišta
Hrvatska revija – časopis Matice hrvatske, god. 25., br. 3., Zagreb, 2025.
Glavna tema ovoga broja Hrvatske revije posvećena je Sveučilištu u Zagrebu u povodu 150. obljetnice početka rada obnovljenoga Sveučilišta u Zagrebu, koje je službeno otvoreno 1874. godine osnivanjem Mudroslovnog fakulteta (današnjeg Filozofskog fakulteta). U tematskom bloku posvećenom toj obljetnici, koja je svečano proslavljena 2024. godine, riječ je, kako u svom uvodniku ističe glavna urednica Revije Mirjana Polić Bobić, o nekim (ključnim) aspektima današnjega života u visokom školstvu općenito, a ne o prošlih stoljeće i pol. „Ovom prilikom naši autori, nastavnici Sveučilišta u Zagrebu, pišu o tome kako zakonski i podzakonski akti doneseni u zadnjih nekoliko godina ili u postupku donošenja oblikuju akademsku i znanstvenu zajednicu i kako će se to oblikovanje odraziti na budućnost naših visokih učilišta, naše studentske mladeži, tj. ljudi koji će sutra preuzeti sve poslove u ovoj zemlji, ali i cjelokupnog društva koje se oblikuje i perpetuira zahvaljujući svom obrazovnom sustavu. Jer, ne zaboravimo, visoko školstvo kao javno dobro po¬učavajući svoje studente ne priprema samo profesionalce – profesore, liječnike, inženjere i ostale – za određeni visoko stručni posao. Ono kroz taj obrazovni proces priprema, ili bi trebalo pripremati, cijeloga čovjeka za cijelo društvo…”, piše Mirjana Polić Bobić u svome članku posvećenu spomenutoj obljetnici.
Autori ostalih priloga su Luka Perušić (Kakav treba biti hrvatski sustav
znanosti i visokog obrazovanja?), Ljudevit Fran Ježić (O odnosu prema humanističkim znanostima i sveučilišnoj naobrazbi u postupku donošenja i tekstu prijedloga Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija), Damir Stanzer (Reforma visokog obrazovanja 2021–2026: nedostatak analitičke podloge i neispravna argumentacija) i Ivan Obadić (Prijedlog Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija).
Osim glavne teme časopis donosi i još nekoliko zanimljivih priloga. Profesor Marko Gjidara napisao je tekst u spomen Nevenu Šimcu, koji je preminuo prošloga proljeća. U rubrici Obljetnice časopis donosi prvi dio opširnoga teksta Ante Nazora kojim se obilježava trideseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, dok o 125. obljetnici Društva hrvatskih književnika i o izložbi otvorenoj u povodu te obljetnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici piše Dubravka Brezak Stamać. (ri)