Prvi ovogodišnji broj Modre laste otvara Najpriča Kako su ptice donijele moju sestru književnice Olje Savičević Ivančević, na koju se u rubrici Anitin školski kutak osvrće profesorica hrvatskog jezika Anita Šojat u tekstu naslova Dosada je dosadna – odaberi zabavu.
U rubrici Svakodnevna fizika Nikola Poljak objašnjava što je sve potrebno da bi nam radijatori bili topli, a u rubrici Matematičke crtice koju uređuje profesorica matematike Sanja Sruk nalazimo članak pod naslovom Euklid – otac geometrije.
Ne budi lijen – provjeri naslov je novoga teksta koji je napisala Melita Povalec za rubriku Usput (BTW), s korisnom uputom svima koji se služe internetom kao glavnim izvorom informacija, da točnost tih informacija provjere dvaput. Zašto? Odgovor će čitatelji naći u tom članku. Suvremenim medijima posvećena je i rubrika Pametna strana ekrana, u kojoj profesorica informatike Dalia Kager u članku pod naslovom Stvarno ili fejk? Objašnjava kako se vrlo naprednim UI alatima može kreirati zaista svašta, pa se svakomu može dogoditi da u nekom videozapisu ne može razlučiti jesu li, primjerice, životinje stvarne ili lažne.
Za rubriku Od glave do pete autorice biologinje Leopoldina Vitković i Melita Povalec pripremile su tekst pod naslovom Naše tijelo – naša grijalica, u kojemu se objašnjava kako naše tijelo reagira na hladnoću, ali i kako se treba odjenuti zimi, a doznat ćemo i još mnoge druge zanimljivosti.
U Čitateljskom klubu Školske knjige Ana Pehar, profesorica hrvatskoga i švedskog jezika, predstavlja nastavak serijala o Tomu Gatesu autorice Liz Pichon, koji se može potražiti u knjižarama i internetskoj trgovini Školske knjige.
Od ostalih rubrika izdvajamo Filmodrom u kojoj filmski kritičar Boško Picula donosi novosti iz filmskog svijeta, ali i hrvatske kinematografije, s naglaskom na nezaboravni film Labirint iz 1986. godine.
Tu je i rubrika Era(smus) putovanja, koja donosi pregled projekata ostvarenih u sklopu Erasmusa, programa Europske unije koji omogućuje učenicima, studentima i učiteljima te mladima općenito sudjelovanje u međunarodnim projektima, razmjenama i edukacijama. U ovome broju čitamo o putovanju u Španjolsku Škole za medicinske sestre Vinogradska iz Zagreba te u Švedsku, kamo nas vodi OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića.
(ri)
Hrvatska revija – časopis Matice hrvatske, god. 25., br. 3., Zagreb, 2025.
Glavna tema ovoga broja Hrvatske revije posvećena je Sveučilištu u Zagrebu u povodu 150. obljetnice početka rada obnovljenoga Sveučilišta u Zagrebu, koje je službeno otvoreno 1874. godine osnivanjem Mudroslovnog fakulteta (današnjeg Filozofskog fakulteta). U tematskom bloku posvećenom toj obljetnici, koja je svečano proslavljena 2024. godine, riječ je, kako u svom uvodniku ističe glavna urednica Revije Mirjana Polić Bobić, o nekim (ključnim) aspektima današnjega života u visokom školstvu općenito, a ne o prošlih stoljeće i pol. „Ovom prilikom naši autori, nastavnici Sveučilišta u Zagrebu, pišu o tome kako zakonski i podzakonski akti doneseni u zadnjih nekoliko godina ili u postupku donošenja oblikuju akademsku i znanstvenu zajednicu i kako će se to oblikovanje odraziti na budućnost naših visokih učilišta, naše studentske mladeži, tj. ljudi koji će sutra preuzeti sve poslove u ovoj zemlji, ali i cjelokupnog društva koje se oblikuje i perpetuira zahvaljujući svom obrazovnom sustavu. Jer, ne zaboravimo, visoko školstvo kao javno dobro po¬učavajući svoje studente ne priprema samo profesionalce – profesore, liječnike, inženjere i ostale – za određeni visoko stručni posao. Ono kroz taj obrazovni proces priprema, ili bi trebalo pripremati, cijeloga čovjeka za cijelo društvo…”, piše Mirjana Polić Bobić u svome članku posvećenu spomenutoj obljetnici.
Autori ostalih priloga su Luka Perušić (Kakav treba biti hrvatski sustav
znanosti i visokog obrazovanja?), Ljudevit Fran Ježić (O odnosu prema humanističkim znanostima i sveučilišnoj naobrazbi u postupku donošenja i tekstu prijedloga Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija), Damir Stanzer (Reforma visokog obrazovanja 2021–2026: nedostatak analitičke podloge i neispravna argumentacija) i Ivan Obadić (Prijedlog Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija).
Osim glavne teme časopis donosi i još nekoliko zanimljivih priloga. Profesor Marko Gjidara napisao je tekst u spomen Nevenu Šimcu, koji je preminuo prošloga proljeća. U rubrici Obljetnice časopis donosi prvi dio opširnoga teksta Ante Nazora kojim se obilježava trideseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, dok o 125. obljetnici Društva hrvatskih književnika i o izložbi otvorenoj u povodu te obljetnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici piše Dubravka Brezak Stamać. (ri)
Modra lasta, prvi interaktivni časopis za mlade, br. 10, Školska knjiga, lipanj 2026.
Svrha je skupa bila istaknuti važnost dječjih časopisa kao medija koji ne samo da potiču kreativnost i maštu već i služe kao suradnici u procesu obrazovanja, a sudionici su imali priliku čuti kvalitetne primjere dobre prakse te sudjelovati na okruglome stolu i raspravama s uglednim stručnjacima
Modra lasta zauzima jedinstveno mjesto u životima mnogih naraštaja mladih u Hrvatskoj. Uvijek je nudila sadržaje koji su istodobno bili poticaj za učenje i prostor za izražavanje vlastitih interesa, a kao trajni simbol mladosti, radosti i nadahnuća postala je kulturni fenomen hrvatskoga dječjeg novinarstva
U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece
Edukativne slikovnice Školske knjige udaljit će djecu od ekrana i pripremiti ih da samopouzdano sjednu u školske klupe
Gdje smo pogriješili? Jesmo li djeci previše olakšali život? Jesmo li im iz najbolje namjere oduzeli priliku da sami pronađu zabavu?
Nakon nekoliko godina provedbe proširili smo vijest o projektu i po drugim školama te ih pozvali da nam se priključe. Osobito smo ponosni što sve više škola prepoznaje vrijednost i cilj projekta te nam se svake godine priključuje sve više osnovnih škola
Manjak nastavnika dio je šireg problema nedostatka kvalificiranih radnika. Prema izvješću OECD-a, 85 posto nastavnika zadovoljno je svojim poslom, no samo 22 posto smatra da društvo cijeni njihov rad. Istodobno, obrazovni sustavi teško pronalaze kvalificirane kadrove
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Prvi rezultati provedbe reforme
Kako su učenici, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici strukovnih škola ocijenili prvu godinu provedbe modularne nastave? Zašto i dalje kaska suradnja škola s poslodavcima – zbog čega nizak udio učenika provodi učenje temeljeno na radu kod poslodavca? Što treba mijenjati da bi iz reforme proizašli bolji rezultati?
Ovaj povijesni trijumf riječkih učenika ostvaren je u izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji od preko 500 prijavljenih filmskih radova djece i mladih
Izmjene zakona donose zabranu objavljivanja fotografija djece, obvezno stručno usavršavanje skrbnika, nove prehrambene standarde i sigurnije prostore za igru