Novu međunarodnu studiju pod nazivom Economic impact of Erasmus+ student mobility: Insights from Croatia, Germany, Hungary, Portugal, and Serbia, koja sustavno kvantificira gospodarske učinke Erasmus+ mobilnosti u pet europskih zemalja, proveli su međunarodno udruženje Academic Cooperation Association (ACA) i nacionalne agencije zadužene za provedbu programa Erasmus+, uključujući hrvatsku Agenciju za mobilnost i programe Europske unije kao koordinatora aktivnosti, te nadležne institucije u Njemačkoj, Mađarskoj, Portugalu i Srbiji. Riječ je o Njemačkoj službi za akademsku razmjenu (DAAD), mađarskoj Javnoj zakladi Tempus, portugalskoj Erasmus+ Nacionalnoj agenciji za obrazovanje i osposobljavanje te Fondaciji Tempus iz Srbije. Studija obuhvaća analizu studentskih mobilnosti financiranih u okviru natječaja 2022. godine kroz Erasmus+ projektni format KA131, temeljni instrument mobilnosti u visokom obrazovanju unutar programskih zemalja. Riječ je o studijskim boravcima i stručnim praksama u trajanju od 5 do 360 dana, realiziranima između akademskih godina 2021./22. i 2023./24. Pozitivan neto učinak U svih pet analiziranih država studentske mobilnosti generiraju pozitivan neto učinak na nacionalna gospodarstva, pri čemu je naglasak na kratkoročnim učincima potaknutima potrošnjom tijekom boravka studenata u zemlji primateljici. Model obuhvaća osobnu potrošnju studenata, troškove preseljenja i putovanja, potrošnju posjetitelja te sredstva koja se kroz Program isplaćuju visokim učilištima i organizacijama uključenima u provedbu mobilnosti. Pritom se primjenjuje kontrafaktualni pristup, što znači da se kao ekonomski učinak računa samo ona gospodarska aktivnost koja se ne bi ostvarila bez mobilnosti. Potrošnja se kroz dobavljačke lance i dohodak kućanstava prelijeva u šire gospodarstvo, generirajući multiplikativne učinke na bruto dodanu vrijednost (BDV), zaposlenost i javne prihode. U svim analiziranim zemljama ukupne koristi nadmašuju povezane troškove mobilnosti. Njemačka i Portugal ostvaruju najveće apsolutne učinke zbog volumena mobilnosti, dok manje i srednje ekonomije – poput Hrvatske – bilježe proporcionalno snažne multiplikativne učinke, osobito u uslužnim sektorima. Profil dolaznih studenata U okviru Erasmus+ natječaja iz 2022. godine u Hrvatsku je stiglo 3.187 studenata iz 31 zemlje. Od toga je 528 studenata ostvarilo kratkoročne mobilnosti (do 30 dana), dok je 2.659 boravilo dulje od 60 dana – dugoročne mobilnosti čine 83 % svih dolazaka. Dugoročni boravci ostvarili su 351.007 studentskih dana, naspram 4.794 dana kod kratkoročnih, što potvrđuje da je ekonomski učinak dominantno vezan uz višemjesečne mobilnosti. Mobilnosti u svrhu studija čine 79 % mobilnosti, mobilnosti u svrhu stručne prakse 21 %, a među sudionicima prevladavaju studentice (60 %). Dvije trećine mobilnosti odnosi se na prijediplomsku razinu studija. Najviše studenata dolazi iz Francuske, Španjolske i Njemačke. Gotovo polovica mobilnosti realizira se u Središnjoj Hrvatskoj,