Baštinu čime ljudi i stvari. Zemlja i jezik. Jezik je naša identifikacija, on nam govori o onome što jesmo. Po tome su Dubrovčani više nego bogati. Zašto učenici u školi izbjegavaju čitati djela dubrovačkih pisaca? Zašto je dubrovačkim srednjoškolcima dubrovački govor tako dalek? Treba li ga štititi kao dio hrvatske baštine ili ga treba odbaciti kao dio umirućeg jezika i baviti se njime samo na razini povijesti književnosti...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 29 / 30. 09. 2014.

Ovaj opsežan zbornik radova o jednoj od osebujnijih ličnosti hrvatskoga jezikoslovlja i kulture priredile su Zrinka Jelaska i Sanda Ham, a tradicionalno (kada je riječ o radovima akademika Babića) izdavač je Školska knjiga

Predloženo je da se u spomen na ovog našeg zaslužnog znanstvenika njegovim imenom imenuje jedna osnovna škola u Zagrebu te postave spomen-obilježja u Ozlju

Kolo, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, br. 3, 2025.

Sedamdeseti svezak Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika fokusiran je na najdinamičniju hrvatsku migrantsku zajednicu u EU, onu koja živi diljem Njemačke.

Nizom znanstvenih skupova i knjiga njemu u čast Stjepan Babić postaje karizmatična ličnost hrvatskog jezikoslovlja

Stjepko Težak najdugovječniji je suradnik Školskih novina sa stalnom rubrikom u svakom broju. Rubriku Riječ pisao je punih dvadeset godina (1985. ‒ 2006.), nakon Ivana Brabeca, koji ju je započeo i pisao od 1974. do 1984. godine. Težak je i u nekim drugim područjima stvaralaštva pokazao slične interese kao Ivan Brabec kao što su govor rodnog kraja, udžbenici za osnovnu školu i jezični savjeti, no raspon je njegova interesa i djela znatno širi.

Poslova i zadataka na unaprjeđivanju nastave materinskog jezika doista je puno, a sudionici simpozija upućuju ih kao upozorenje, molbu ili apel ne samo obrazovnoj politici nego i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje pa konačno i svim voditeljima županijskih stručnih vijeća, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika kako bi ih sve potaknuli na razmišljanje o aktivnostima i rješenjima kojima svatko iz svoje domene mogu pridonijeti tom temeljnom cilju

Dvodnevnim programom – izložbom učeničkih radova, Malim putopisom i programom Glazbenog odjela Osnovne škole Franje Horvata Kiša, te središnjim programom manifestacije 18. Hrvatski književni putopis – u Loboru su 11. i 12. listopada održani osamnaesti po redu Dani Franje Horvata Kiša, kojima je svrha reafirmacija putopisnoga žanra u suvremenoj hrvatskoj književnosti te poticanje kritičkoga mišljenja i literarnoga stvaralaštva u djece i mladih

„Nastojimo ovim skupom djelo Stjepana Babića održati što življim u sjećanju njegovih prijatelja i suradnika. Mlađima, onima koji ga nisu osobno poznavali, koji nisu uz njega stasali, koji nemaju vlastitih uspomena na njega, otvaramo vrata njegova svijeta – za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit” (Sanda Ham)

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi