Domaća je zadaća važan proces u poučavanju, ali i u usvajanju znanja, povezuje nastavnika, učenika i roditelje te treba biti svima od koristi. Tijekom prvih godina školovanja potrebno je razvijati radne navike, osjećaj prema obvezama, odgovornost, a zadaće su uz to odlične i za ponavljanje gradiva. Promatramo li sa stajališta radnih navika, tada je u potpunosti jasno i opravdano pisanje zadaća u razrednoj nastavi. Na taj način djeca razvijaju radne navike, samodisciplinu, samostalnost i osjećaj odgovornosti...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 34 / 04. 11. 2014.

Prema novim propisima, domaće zadaće sada se više ne smiju davati učenicima od prvog do trećeg razreda, a za one od četvrtog do osmog razreda to je moguće učiniti, ali ih učenici nisu obvezni napraviti niti ih učitelji smiju ocijeniti. I dalje su obvezne vježbe koje poboljšavaju sposobnosti fine motorike kao što su slikanje i pisanje rukom

Kako tumače u NCVVO-u, ispit iz Hrvatskog jezika je pisan u vremenu od 9 do 12 sati „što znači da objava fotografija dijela ispita nije mogla nikako utjecati na regularnost provedbe ispita“

Rat, siromaštvo, nasilje, politička i ekonomska sigurnost prisiljavaju roditelje i njihovu djecu da napuste rodni kraj i bolju budućnost potraže u novoj domovini

Školi je za pripremu programa CDŠ-a dodijeljeno 304.000 eura, što je bilo namijenjeno prilagodbi prostora i opremanju škole. Dio sredstava utrošen je na radove, ponajviše za uređenje i klimatizaciju učionica, a ostatak na nabavu novog školskog namještaja i opreme

Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica

Velik je izazov očuvanje svih radna mjesta, uslijed uvođenja novih modula koji sadržajno dosad nisu postajali u bilo kojem strukovnom nastavnom predmetu, a otvara se i problem opremanja novih prostora, prije svega laboratorija, kaže ravnateljica Đurđica Fuštar

Prof. emerritus Nikola Pastuović, vodeći teoretičar obrazovnih znanosti i razvoja odgoja i obrazovanja

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja. Škola više nego ikada mora biti mjesto sigurnosti i povjerenja, mjesto gdje se ne uči samo čitati i računati nego i kako razumjeti vlastite emocije, kako se nositi s tugom, razočaranjem, stresom. Jer mentalno zdravlje ne počinje u ordinaciji nego u učionici, u razgovorima, u odnosima, u obitelji ‒ samo su neke od snažnih poruka koje su se mogle čuti

Nije bio filolog u modernom smislu. Njemu je filologija najčešće bila sredstvo uz pomoć kojega je mogao iskazati svoj tradicionalizam. Vjerovao je da se jedino u starim tekstovima sačuvala jezična spontanost i želio je da je vrati u suvremenost. Uz pomoć jezika želio se boriti za individualnost svojega malog naroda i po tomu je jedan od najvažnijih književnih glasova onoga doba

Teorija kaže da ravnatelji najbolje funkcioniraju u kaotičnim situacijama, a naše ministarstvo kao da je svjesno toga da su ravnatelji kvalitetni pa im takve situacije servira iz dana u dan. A što ravnatelji mogu napraviti? Logično i racionalno procijeniti svaku situaciju, usavršavati se, prepoznati opasnosti i ne biti uspavani mišlju kako je u njihovoj školi sve idealno. A ako i jest idealno, uvijek može biti bolje. Vrlo je važno voljeti sebe i uvažavati svoje suradnike, a ako netko nije sposoban biti ravnatelj pametnije mu je izabrati neki drugi posao.

Država je kroz EU fondove osigurala dovoljno novca za sve promjene koje su predviđene. Na raspolaganju imamo oko 1,5 milijardi eura, a glavnina toga odnosi se na izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole čime ćemo postići da sve škole u RH napokon rade u jednoj smjeni. Uz to u sklopu eksperimentalnog programa predvidjeli smo dodatnih prosječno 300 000 eura po školi, a što će sama škola odabrati jest na njoj, od prilagodbe blagovaonica, opremanja, nadalje. Imamo povijesnu priliku konačno dignuti obrazovni sustav na razinu koju zaslužuje i moramo je iskoristiti

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa