Projektom Lepoglavska čipka željelo se djecu senzibilizirati za doživljaj ljepote i bogatstvo kulture te ih potaknuti na njegovanje kulturne baštine i tradicije. Razvijana je djetetova sposobnost u izražavanju, samopouzdanje, uspostavljena je emocionalna povezanost s kulturnom baštinom zavičaja...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 22-23 / 13.06.2017

Profesori koji su desetljećima gradili Fakultet stoje uz studente koji pobjeđuju na svjetskim natjecanjima, pišu izvrsne znanstvene radove te odlaze u srednje škole objašnjavati mladima njihova prava. Ponosna sam što naši studenti pravo shvaćaju kao javnu službu, a ne samo kao struku., izjavila je Romana Matanovac Vučković, dekanica Pravnog fakulteta

U vremenu u kojem živimo sve se češće govori o pravima – dječjim, roditeljskim, radničkim, ljudskim. No, gotovo nečujno, negdje na marginama javnog diskursa, ostaje riječ koja bi trebala stajati uz svako pravo – obveza. Kao društvo, kao sustav i kao zajednica, zakazali smo upravo u toj ravnoteži.

Ljubica Marinčić i Nikolina Jelenić nagrađene su prije desetak godina. Tada je to bilo iznenađenje, ali i velik poticaj. Priznanje ih je dodatno motiviralo i usmjerilo prema radu s ljudima: Ljubica završava studij socijalne gerijatrije, a Nikolina je zaposlenica HZZ-a

Suradnja Ureda pravobraniteljice za djecu i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu će omogućiti snažniji preventivni pristup, bržu razmjenu informacija te učinkovitije odgovore na rizike kojima su djeca izložena, od zanemarivanja i nasilja do izazova u online prostoru

Većina djece ne voli čitanje. Kako učenicima približiti čitanje i kako ih motivirati i potaknuti da zavole čitanje? U suvremenom životu brzoga tempa i velike izloženosti interaktivnoj tehnologiji, uloga učitelja ima iznimnu važnost. Kao učitelji znatno utječemo na način provedbe procesa opismenjavanja učenika, a posljedično i njihova čitanja

Uz obitelj, dijete najviše vremena provodi u školi, čime su veći odgovornost, utjecaj, mogućnosti i izazovi u zaštiti, odgoju i obrazovanju djece ‒ od prepoznavanja znakova poteškoća, pružanja stručne pomoći do osiguravanja različitih oblika podrške


Građanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet izvodi se u nekim gradovima i u nekim školama, a pozitivne promjene događaju se sporo jer rezultati ovise o samim dionicima u obrazovanju

Škola je društvo u malome, ona ima važnu ulogu u izgradnji međuljudskih odnosa. Zdravi odnosi među djecom i nastavnicima trebaju se temeljiti na međusobnom poštivanju ljudskog dostojanstva i ljudskih/dječjih prava odnosno na konceptu „ravnopravnog dostojanstva”


Za kvalitetan odgojno-obrazovni proces važno je promišljati o potrebama djeteta, njegovim interesima i mogućnostima. Bogata materijalna sredina i likovni poticaji izazov su dječjem likovnom stvaralačkom potencijalu i stoga je uloga odgojitelja pružiti strukturirani centar likovnosti. Dijete u takvom okružju s lakoćom iskazuje kreativnost stvaranja. No za razvoj likovne umjetnosti potrebna nam je i određena mjera likovne intuicije...

Moderni koncepti odgoja i obrazovanja drže se programa utvrđivanja sadržaja željenih kompetencija (ishoda, osposobljenosti) pa tako i odgojitelji moraju biti na visini multidisciplinarnih zahtjeva što ih dijete s pravom postavlja i još žustrije očekuje. Odgojno-obrazovni programi moraju biti organizirani tako da stoje kao oaza refleksije nasuprot području same prakse odnosno produkcije umjetnosti, pri čemu se osobita pozornost posvećuje istraživanju, načinu komuniciranja, razvoju kompetencija i primjeni raznovrsnih likovnih tehnologija