Bivši i sadašnji suradnici, urednici, recenzenti, članovi redakcije i prijatelji zagrebačkog Instituta Ivo Pilar obilježili su 25. godišnjicu izlaženja časopisa Društvena istraživanja. Riječ je o časopisu za opća društvena pitanja koji njeguje tematsku i disciplinarnu otvorenost. Stoga se u njemu objavljuju radovi iz različitih društvenih i humanističkih disciplina (sociologije, psihologije, politologije, psihijatrije, povijesti, prava, ekonomije, demografije, lingvistike itd.), ali i radovi koji preskaču granice pojedinačnih disciplina...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 40 / 13.12.2016

Projekt pokrenut 1999. godine uključuje očuvanje povijesne, kulturne i prirodne baštine s obzirom na to da su Bijaći poznati povijesni lokalitet u kojem je 852. godine izdana Trpimirova darovnica, kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvicu svetog Jurja na lokalitetu Putalj, i u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat

Osim provede istraživanja, u rujnu ove godine te u veljači i travnju iduće bit će objavljeni rezultati istraživanja PISA provedenog 2025. godine

Od triju predstavljenih časopisa Rad je najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njena djelovanja 1867., a široj književnoj i kulturnoj javnosti vjerojatno je najpoznatiji Forum, koji je pokrenut 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže

Hrvatski učiteljski prvak Skender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.) ubraja se među najvažnije hrvatske učitelje 19. stoljeća. Osnovnu školu završio je u Samoboru, gdje se isticao znanjem i duhovitošću, iako je bio nestašan učenik. Školovanje nastavlja u Zagrebu, u današnjoj Klasičnoj gimnaziji, gdje upoznaje Antu Starčevića i Eugena Kvaternika s kojima razvija cjeloživotno prijateljstvo.

Obrazovanje u suvremenom društvu više ne može biti uniforman proces; ono mora postati dinamičan sustav sposoban prepoznati i njegovati individualne potencijale. Upravo tom vizijom vođena je Bjelovarsko-bilogorska županija kada je, kao osnivač, utemeljila Centre izvrsnosti – mjesta gdje darovitost prestaje biti tek potencijal i postaje mjerljiva vještina. Ovogodišnji ciklus rada u Centru izvrsnosti započeo je sredinom prosinca 2025. i nastavlja se u 2026. godini.

Rezultati istraživanja poslužit će kao temelj za izradu novog akcijskog plana i daljnje unapređenje sustava prevencije vršnjačkog nasilja

Gimnazija je u svojih 245 godina postojanja iznjedrila generacije intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, a prije svega dobrih ljudi – od Josipa Šokčevića, akademik Andrije Štampara, Josipa Runjanina, Josipa Kozarca, Antuna Branka Šimića, Mijata Stojanovića i Ivana Filipovića, akademik Stjepana Matičevića te Izidora Kršnjavoga. Uvijek je bila i ostala prostor slobode misli, izraza i znanja

Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto

Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina

Konfliktni odnosi u obitelji najveći su izvor nejednakih prilika u obrazovanju učenika
Provedena je serija istraživanja o nejednakostima od rane i predškolske do odrasle dobi, među ostalim koja pokazuju kako je podrška stručnih suradnika u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te razrednoj nastavi veća u razvijenijim regijama Hrvatske, a manja u slabije razvijenim regijama (Središnja Hrvatska i Slavonija). Najviše iskustva u individualiziranim oblicima podrške djeci imaju učitelji razredne nastave u dobi od 40 i više godina s radnim stažem od šest i više godina, a najmanje mlađi učitelji s manje radnog iskustva

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa