Utemeljenje ispita više razine na nastavnom planu i programu za gimnazije, koji se realizira i u većini strukovnih škola sa satnicom od tri sata matematike tjedno te utemeljenje ispita osnovne razine na nastavnom planu i programu predmeta s najmanjom satnicom u četverogodišnjim srednjim školama, uglavnom odgovara strukturi pristupnika tim ispitima. I pored svega toga ostaje problematičnom činjenica da više od svakog desetog učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija, svaki drugi učenik općih gimnazija te gotovo dvije trećine učenika jezičnih gimnazija bira polaganje osnovne razine ispita iz matematike te tako i završava srednjoškolsko obrazovanje ispitom koji ne odgovara zahtjevima njihovog srednjoškolskog programa...
Više u Temi broja tiskanog izdanja ŠN, br. 20 / 28. 05. 2013.