Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja svečanom sjednicom svoj dan i 164. obljetnicu osnutka u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Tom su prigodom dodijeljene i nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2024. godini.
Predsjednik Akademije Velimir Neidhardt u svom se govoru osvrnuo na djelovanje Akademije od osnutka do danas.
– U vremenu relativizacije i erozije vrijednosti i institucija dobro je podsjetiti da danas slavimo 164 godine Akademijina služenja znanosti i umjetnosti, ali i sveukupnom razvoju i boljitku Hrvatske, i to zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova. Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture koji su gradili Akademiju, a ujedno hrvatski nacionalni identitet. Od 1861. pa sve do danas Akademija se potvrdila kao vodeća povijesna institucija u skrbi za identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini, promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svijest je i savjest hrvatske nacije, a odvojenost od svake vlasti omogućuje joj slobodnu prosudbu o svim pitanjima, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. U poslanju Akademije jest promicati hrvatsko jedinstvo, bez podjela po bilo kojoj osnovi, kao preduvjet napretka u svim područjima života na hrvatskome etničkom prostoru. Za nas postoji samo jedna Hrvatska sa Zagrebom kao glavnim gradom, težištem za Hrvate diljem svijeta i simbolom hrvatske države ‒ kazao je akademik Neidhardt te istaknuo da HAZU danas ima 134 redovita člana, 105 dopisnih članova sa svih strana svijeta i 73 člana suradnika. Akademija ima i 212 zaposlenika, među njima 82 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.
‒ Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa su u organizaciji ili pod njezinim pokroviteljstvom u 2024. održana 242 događanja, od toga 104 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stola, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 38 predavanja, 13 izložbi, 17 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert te devet skupština. U izdanju HAZU-a objavljeno je 100 publikacija, a od svojeg osnutka do kraja 2024. godine Akademija je objavila ukupno 7001 svezak raznovrsnih publikacija ‒ rekao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio nagrade HAZU-a.
Nagradu za područje društvenih znanosti dobio je Branko Radonić za knjigu El Shatt – Dalmatinci u pustinji. Povijest dalmatinskog zbjega u Italiji i Egiptu od 1943. do 1946. godine, opći i lokalni (vrgorski) pregled; za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti prof. dr. sc. Filip Najman za dokaz modularnosti eliptičkih krivulja nad kubičnim poljima te klasifikaciju torzijskih grupa i stupnjeva izogenija eliptičkih krivulja nad poljima algebarskih brojeva malog stupnja; za područje prirodnih znanosti prof. dr. sc. Zlatko Šatović za 58 znanstvenih radova koji čine znanstvenu cjelinu Analiza morfološke, biokemijske i genetske raznolikosti biljnih populacija; za područje medicinskih znanosti prof. dr. sc. Željka Krsnik za znanstvene članke koji čine znanstvenu cjelinu Rane regionalne razlike u izraženosti molekularnih biljega laminarnog identiteta moždane kore fetusa čovjeka; za područje filoloških znanosti nagradu dr. sc. Josip Galić za knjigu Sintaksa imperativnih rečenica u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku, za područje književnosti prof. dr. sc. Žarko Paić za četiri knjige koje tvore cjelinu posvećenu odnosu kulture i tehnosfere, krovne teme Tehnosfera: teoretiziranje umjetnosti i umjetna inteligencija; za područje likovnih umjetnosti izv. prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak za autorstvo izložbe Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine, održane u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu; za područje glazbene umjetnosti i muzikologije dr. sc. Rozina Palić Jelavić za knjigu Ivan pl. Zajc, Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav – Ban Leget – Nikola Šubić Zrinjski te za područje tehničkih znanosti prof. dr. sc. Siniša Šegvić za radove koji čine znanstvenu cjelinu Robusne i učinkovite metode razumijevanja prirodnih scena.
U ime dobitnika nagrada HAZU-a zahvalio je Žarko Paić koji je kazao da dobitnici u svojem istraživanju i stvaralačkim idejama nisu bili vođeni nikakvim izvanjskim razlozima tzv. slave i uspjeha. „Ono što nas bezuvjetno i neotklonjivo vodi na našem putu mišljenja i djelovanja jest sama stvar za koju je vrijedno živjeti čak tako ekscentrično i nesvodivo, drukčije i različito. Intuitivno znamo da je ta stvar bit ljudske egzistencije u njezinoj slobodi kao događaju istinske ljepote s drugima u zajedništvu. Nagrada koju danas primamo za godišnja postignuća iz različitih područja znanosti i umjetnosti zacijelo je potvrda da je izabrani put onaj koji valja slijediti bez obzira na sve što priječi njegove tragove i znakove u pronalasku novoga čak i kad se bavimo povijesno odavno iščezlom prošlošću koja nam svojim smislom svijetli onkraj svih prohujalih epoha ‒ istaknuo je Žarko Paić. (M. L./J. L.)
