Povodom
20. godišnjice SHU Laktašić za Školske novine komentira status, plaće i
dostojanstvo hrvatskih učitelja, njihovo stručno usavršavanje i problematiku
akademskih zvanja, te toplo-hladne odnose s vladom i poslodavcima. Pa kaže:
"Ponekad se pitam što bi bilo da je bilo više sindikalnog zajedništva,
snage i razuma, vjere u vlastitu moć i snagu udruženih radnih ljudi. Vjerujem
da smo mogli primorati Vladu RH na pravi smjer u vođenju ekonomske i socijalne
politike..."
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 31 / 12.10. 2010.

Na prostoru koji obuhvaća šest vremenskih zona i tisuće kilometara udaljenosti između pojedinih gradova, koordinacija nastavnih programa poseban je organizacijski i pedagoški izazov

Napredak, časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, vol. 166., br. 3. – 4., 2026.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Staničić, Ravnatelj škole, vrtića i doma, Znamen, Zagreb, 2025.

Zbornik radova s mnogobrojnim povijesnim izvorima o djelovanju hrvatskih disidenata namijenjen je svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija

Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma

Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja

Zagrebačka je knjižara Arkadija nadahnula suvremene hrvatske slikare Vatroslava Kuliša i Stipu Nobila da svojim monumentalnim slikama Arkadijski val i Arkadijski otok obogate njezino ozračje. Te su slike dio stalnoga izložbenog postava u Arkadiji, knjižari u kojoj Školska knjiga povezuje bogatu književnu tradiciju sa suvremenim umjetničkim interpretacijama mitske Arkadije

Na skupštini je jednoglasno usvojena Deklaracija o položaju odgoja i obrazovanja i statusu radnika koji rade u školama u kojoj članovi Preporoda traže rast plaća od barem 50 posto u odnosu na postojeće. U protivnom, stoji u deklaraciji, dogodit će se da u sve boljim uvjetima rade sve slabiji stručnjaci i nestručnjaci.

Iako je u još uvijek važećim kolektivnim ugovorima predviđena obveza „uključivanja socijalnih partnera u izradu nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utječu na radno-pravni status, socijalni i materijalni položaj zaposlenika u školi”, Zakonom se smanjuje predviđena uloga sindikata. Na manji utjecaj sindikata upućuje i činjenica da nije predviđeno njihovo sudjelovanje pri izradi popratnih propisa, nego samo naknadno iznošenje mišljenja.

Naredna će tri mjeseca biti presudna za dugoročni materijalni položaj radnika u školama i javnim službama. Sindikate prvo čekaju pregovori o drugom povećanju osnovice u ovoj godini, ali i povećanju božićnice i ugovaranju visine uskrsnice za 2024. godinu. S druge strane, realno je da se do kraja godine donese novi Zakon o plaćama i prevažna uredba o koeficijentima, upozorio je uoči početka nove nastavne godine predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, otkrivši očekivanja sindikata.
U sindikatu, naime, očekuju da će osnovica za izračun plaće biti povećana s 902 na 947 eura, što će predstavljati povećanje od pet posto. Također, navodi Stipić, očekuju da božićnica bude povećana s 232 eura na 300 eura, tj. da ju se visinom izjednači s regresom. Očekuju i da uskrsnica bude najmanje u visini regresa i božićnice.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa