Pripremamo sadržaj…
Učenici i učitelji najvjernija su publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke
Unatoč tome što smo tri godine od potresa radili bez alternativnog prostora, a od 2023. radimo u „tijesnim” uvjetima, Muzej je brojnim programskim aktivnostima pokazao svoju žilavost i potencijal
U posljednjih nekoliko godina Muzej je obogatio svoje zbirke otkupima i značajnim donacijama, čime se nastavlja stvarati temelj za buduće izložbe i istraživanja – sve to u izvanrednim okolnostima
Hrvatski školski muzej ove godine obilježava 125. obljetnicu osnutka. Središnja svečana proslava u HNK2 bit će popraćena panelom s temom „Biti učitelj u doba umjetne inteligencije”, dramskim programom te projekcijom dokumentarno-igranog filma redateljice Irene Škorić „Riznica školstva – 125 godina Hrvatskoga školskog muzeja”.
Ova je muzejska ustanova već neko vrijeme izmještena sa svoje izvorne lokacije u Hrvatskom učiteljskom domu i privremeno djeluje u galeriji Muzeja „Školica za 5” u Hebrangovoj ulici, a od siječnja 2027., najavljuje ravnateljica Anita Zlomislić, Hrvatski školski muzej nastavlja djelovati na novoj adresi, u Ratkajevu prolazu 4 u Zagrebu.
To je važan korak jer ćemo na jednom mjestu moći objediniti dio svojih dosadašnjih programa, izložbi i edukativnih aktivnosti te publici ponuditi dostupniji i cjelovitiji program. Istodobno se odvija proces pripreme trajnoga prostornog rješenja za Muzej, ističe Zlomislić. Buduća nova adresa bit će javno objavljena 8. listopada prigodom svečanosti obilježavanja 125 godina Hrvatskog školskog muzeja. Zahvaljujući Gradu Zagrebu i Gradskom uredu za kulturu i civilno društvo, na novoj adresi u puno održivijim uvjetima radit će na jednom mjestu, do trajnoga rješenja za Muzej.
Funkcioniranje u „izbjeglištvu” nije lako, ali Muzej je nastavio s brojnim aktivnostima unatoč činjenici da je morao izaći iz svog prostora.
– Unatoč tome što smo tri godine od potresa radili bez alternativnog prostora, a od 2023. radimo u 'tijesnim' uvjetima, Muzej je brojnim programskim aktivnostima pokazao svoju žilavost i potencijal. Nakon što je 2020. godine zbog potresa i pandemije bio prekinut redoviti rad, postupno smo obnovili svoje aktivnosti, a s njima je počeo rasti i broj posjetitelja – kaže ravnateljica Zlomislić.
Otvaranjem galerije „Školica za 5” početkom 2023. godine, Muzej je dobio vlastiti prostor za izložbe, radionice i druga događanja, uz nastavak programa koji se realiziraju u suradnji s drugim ustanovama. Veći dio edukativnih programa odvijao se u školama.
U međuvremenu su, dodaje ravnateljica, počeli strateški misliti i sukladno tome razvijati programe i komunikaciju s publikom.
– Uz izložbe i edukaciju, nastavili smo ostvarivati ostale muzejske zadaće – prikupljanje, dokumentiranje, zaštitu i istraživanje baštine školstva, pedagogije i djetinjstva. U posljednjih nekoliko godina Muzej je obogatio svoje zbirke otkupima i značajnim donacijama, čime se nastavlja stvarati temelj za buduće izložbe i istraživanja – sve to u izvanrednim okolnostima. Zapravo, unatoč brojnim izazovima i ignoriranju određenih državnih institucija, posljednje godine doživljavali smo kao priliku da se iznova definiramo i da stvorimo osnove za budući razvoj Muzeja – ističe Zlomislić.
Interes obrazovne zajednice za Hrvatski školski muzej, na sreću, vrlo je velik. Učenici i učitelji tradicionalno su im najvjernija publika, ali suradnja sa školama danas nadilazi klasične posjete muzeju. Zanimljivi su istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej obišlo ukupno 37.611 posjetitelja, što nadilazi uobičajene brojke, a rezultat je to velikog odaziva publike na zajednički projekt Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja, u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu, Etnografskim muzejom te Muzejom za umjetnost i obrt.
Suradnja s obrazovnim sustavom, podsjeća ravnateljica, jedan je od temelja djelovanja Hrvatskoga školskog muzeja.
– Sa školama i drugim obrazovnim ustanovama ostvarujemo partnerske projekte, izložbe, radionice, stručne programe i obilježavanja važnih obljetnica. Muzej pritom može ponuditi ono što škole nemaju – stručna znanja iz područja muzeologije, povijesti školstva i pedagogije, bogatu muzejsku građu, stručnu obradu sadržaja i prostor za njihovu javnu prezentaciju, dodaje.
Suradnja se ostvaruje i kroz organizirane posjete i vodstva, radionice, izložbe, stručne i edukativne projekte, suradnju s učiteljima i nastavnicima te uključivanje učenika u istraživanje i interpretaciju baštine. Tu su i projekti u kojima škole predstavljaju vlastitu povijest i baštinu. Na taj način Muzej je i prostor u kojem škole mogu sačuvati, istražiti i javnosti predstaviti svoju priču.
S fakultetima su ostvarili zapažene istraživačko-izložbene projekte. S Odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu ostvarena je izložba Predmet: Hrvatski koja je osim u Zagrebu gostovala u Dubrovniku, Vukovaru, a donedavno i u Bruxellesu. Projekt Suradnjom do kreativnosti u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu već drugu godinu pozicionira ovaj muzej kao snagu koja pridonosi jačanju kapaciteta učitelja i nastavnika likovnog odgoja i likovne kulture u školama diljem Hrvatske. Izložba Bilo jednom… hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću ostvarena je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za iduću godinu u planu je suradnička izložba s Katedrom za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Važno je, ističe ravnateljica, da dionici obrazovnog sustava ne budu samo posjetitelji nego i aktivni sudionici u stvaranju muzejskih sadržaja.
Hrvatski školski muzej tijekom godine ostvaruje dinamičan program izložbi, radionica, predavanja, tribina i drugih edukativnih i kulturnih sadržaja.
– U pravilu pripremamo dvije do tri izložbe iz vlastitog fundusa, najmanje jednu studijsku izložbu, a posebno mjesto ima program Neka škola započne i završi u Školskom muzeju, kojim predstavljamo škole i odgojno-obrazovne ustanove iz cijele Hrvatske – dodaje Zlomislić.
Redovito sudjeluju i u projektima poput izložbe školskih listova u sklopu LiDraNa te međunarodnim dječjim likovnim izložbama Lidice, KAO i Kanagawa. Odgojno-obrazovnim ustanovama pružaju podršku u osmišljavanju i provedbi programa. Svojim znanjem, građom i prostorom pomažu im da svoje sadržaje razviju i predstave javnosti, poput suradnji s Centrom za autizam i Dječjim vrtićem Poliklinike SUVAG. Pokretnim izložbama gostuju diljem Hrvatske, čime muzejske sadržaje nastoje učiniti dostupnima i publici izvan Zagreba.
Najposjećeniji su edukativni programi koji svojim interaktivnim i iskustvenim pristupom privlače brojne posjetitelje. U Muzeju se tijekom cijele godine provode radionice u područjima baštine, umjetnosti i mentalnog zdravlja te stručna vodstva za izložbe za djecu, mlade, obitelji, odrasle i druge skupine.
– Suvremeni i uključivi pristupi naših programa potiču kreativnost, kulturnu participaciju, socioemocionalni razvoj i cjeloživotno učenje te potvrđuju ulogu Muzeja kao mjesta učenja, dijaloga i suradnje, ali i zabave – ističe ravnateljica Zlomislić.
Za 2027. pripremaju i četiri izložbe. Profesija i poziv – stoljeće znanja, brige i profesionalnog identiteta medicinskih sestara predstavit će razvoj sestrinstva u Hrvatskoj kroz njegovu povijest, obrazovanje i profesionalni identitet. Jedna mi fali – sličice koje su obilježile djetinjstvo bavit će se albumima i sličicama kao dijelom dječje svakodnevice, popularne kulture i zajedničkog sjećanja različitih generacija. Izložbom Baština u koricama: 150 godina Pedagoške knjižnice Davorina Trstenjaka obilježit će 150 godina knjižnice i predstaviti njezinu vrijednu baštinu, dok će Kreativnost kroz veo različitosti predstaviti kreativnost, sposobnosti i postignuća učenika s teškoćama u razvoju te promicati inkluziju i prihvaćanje različitosti.
– Uz izložbe, nastavljamo s radionicama, stručnim vodstvima, programima za škole, obitelji i druge skupine te različitim suradničkim i međunarodnim projektima. Cilj nam je da nova adresa bude prostor u kojem će se susretati baština, obrazovanje, kreativnost i suvremeni život – mjesto na kojem se o prošlosti uči, ali se istodobno stvaraju i nove priče – poručuje ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja.
Ideja o osnutku Hrvatskog školskog muzeja razvija se i otjelovljuje još od 1871., a ugrađena je i u projektiranje zgrade Hrvatskog učiteljskog doma u Zagrebu (1988. – 1989.), gdje je napokon i formalno osnovan 1901. Muzej više od 125 godina čuva školsku opremu i predmete, dokumente, fotografije, knjige i druga svjedočanstva o tome kako smo učili, odrastali i kako su se mijenjali škola, obrazovanje i djetinjstvo. Školski muzej mjesto je susreta generacija – prostor za istraživanje, igru, razgovor i stvaranje novih uspomena.
U muzejskom fundusu danas je gotovo 100.000 predmeta – od starih školskih klupa, bilježnica i udžbenika do učeničkih radova, svjedodžbi, fotografija i povijesnih nastavnih pomagala. Svaki od njih otvara priču o vremenu u kojem je nastao, ali i o iskustvima koja su nam i danas bliska. Svojim zbirkama i programima Muzej povezuje prošlost sa životom danas. Izložbama, radionicama, razgovorima i istraživanjima otvara priče o školi i djetinjstvu – o tome kako smo učili i odrastali, kako su se mijenjali obrazovanje i svakodnevni život te kako ta iskustva oblikuju naš pogled na sadašnjost i budućnost.
Od siječnja 2027. godine Hrvatski školski muzej nastavlja djelovati na novoj adresi – Ratkajev prolazu 4 u Zagrebu
Granice i pravila, postavljeni s poštovanjem i razumijevanjem dječjih razvojnih potreba, nisu prepreka dječjoj slobodi. Naprotiv, ona su temelj na kojem dijete gradi osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i sposobnost kvalitetnih odnosa s drugima
Estonski nastavnici i stručnjaci upozoravaju na porast broja učenika koji izbjegavaju nastavu. Među mogućim su uzrocima sve izraženijeg problema vršnjačko nasilje, tjeskoba i pritisak na mlade da budu uspješni, a škole teško pronalaze odgovarajuću podršku