Nastavnik nije samo pratnja, već kreator putovanja

S druge strane, uvijek se na tim putovanjima obiđu muzeji, arheološki lokaliteti, nauči se ponešto o povijesti odredišta, njegovim zanimljivostima ili značaju za širu zajednicu. Čak i u sklopu izleta u Gardaland, koji se uglavnom doživljava isključivo kao zabava, uobičajeno je posjetiti Veronu, obići njezine znamenitosti, prisjetiti se Shakespearea i najpoznatijeg tragičnoga ljubavnog para - Romea i Julije.

Ipak, u V. gimnaziji željeli smo izvanučioničkoj nastavi dati novu dimenziju koja znatno iskače iz uobičajenih okvira. Temeljna ideja Projekta Dani izvanučioničke nastave je međugeneracijski i interdisciplinarni pristup. Nastava se odvijala u Hrvatskoj, a ideja je posjetiti i mjesta u Hrvatskoj koja su izvan uobičajenih turističkih ruta. Projekt je osmišljen tako da skupina od 35 do 60 učenika, zajedno sa skupinom nastavnika, odlazi na jednu ili više lokacija u Hrvatskoj. Skupinu nastavnika čine profesori različitih predmeta koji osmišljavaju zadatke za učenike. Zadatci su posredno ili neposredno vezani za lokaciju koja se posjećuje u sklopu izvanučioničke nastave. Učenici tijekom dana ne obavljaju samo razgledavanja, već i aktivno sudjeluju u izvršavanju zadataka koje su im osmislili nastavnici. Nastavnik ovdje nije tek puki pratitelj, već kreator samoga putovanja. Budući da je nastava međugeneracijska, učenici rješavaju zadatke prilagođene njihovu kurikulumu.

Ovakvim pristupom odabrana se lokacija istražuje s aspekta različitih predmeta, odnosno različitih znanstvenih, humanističkih ili umjetničkih disciplina. Tako na primjer, obilazeći istočnu Slavoniju, učenici su upoznali slavonsku šumu u muzeju u Bošnjacimai razgovarali o Josipu Kozarcu, u novoj vinkovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici doživjeli rijetka i stara izdanja djela iz starije hrvatske književnosti kroz koja ih je proveo Tihomir Marojević, u Vukovaru sudjelovali na književnom susretu sa spisateljicom Julijanom Adamović, u Ružičkinoj se kući bavili kemijom, u Vučedolskom muzeju odradili radionicu iz matematike, na Vodotornju se prisjetili Domovinskoga rata, istraživali mikroplastiku u Bosutu, Dunavu, Dravi i Kopačkom ritu, na Filozofskom fakultetu u Osijeku slušali predavanje profesora Gorana Rema o kulturi sjećanja Domovinskoga rata, na Fakultetu primijenjene matematike i informatike poslušali tri zanimljiva predavanja i imali radionicu robotike i još mnogo toga.

Budući da skupine učenika ne čine učenici jednog razreda, a skupine profesora ne predaju nužno svim učenicima koji su na odabranoj terenskoj nastavi, ovakvim se pristupom dodatno proširuje međusobno upoznavanje i zbližavanje učenika koji se možda ne bi ni upoznali tijekom školovanja, a posebno je to istaknuto u gimnaziji koja radi u dvije smjene. Također, učenici upoznaju različite pristupe istraživanja određenog problema budući da im na terenskoj nastavi ne moraju zadatke osmišljavati njihovi predmetni nastavnici.

Budući da izvanučioničku nastavu učenici sami plaćaju, osim trodnevne izvanučioničke nastave, istovremeno smo ponudili tri jednodnevne izvanučioničke nastave u Zagrebu za koje učenici nisu morali snositi troškove. Načela organizacije bila su slična kao i za višednevnu nastavu, a organizirane su radionice na FER-u, FSB-u, PMF-u, posjećivalo se muzeje i izložbe, a istraživali su se spomenici grada Zagreba, uglednici po kojima su ulice dobivale imena, Botanički vrt u kojemu se recitirala haiku poezija, a istraživale i biljke, a bilo je i sportskih aktivnosti, uglavnom na Jarunu.

Na kraju izvanučioničke nastave provedena je anketa koja je davala gotovo jedinstvene visoke ocjene uz želju da ona postane tradicija i odvija se svake ili barem svake druge godine.

Naravno, ovakav oblik nastave otvara i neke izazove, posebno zato što istovremeno aktivnosti obavlja svih sedam stotina učenika gimnazije, što predstavlja organizacijski velik posao. Čak je i sam odabir lokacija ograničen dostupnošću smještaja budući da se Projekt odvija izvan turističke sezone. Također, budući da na jednu lokaciju ide više razreda, a kapaciteti autobusa i hotela su ograničeni, trebalo je osmisliti pravedno načelo raspodjele učenika po odredištima. Istovremeno se vodilo računa o željama učenika, ali i o organizacijskim mogućnostima. Zbog toga smo morali donijeti i poseban Pravilnik koji je usvojen i na Školskom odboru, a koji regulira sve postupke vezane za organizaciju i provedbu ovog projekta.

Na kraju svega, može se reći da je projekt u potpunosti uspio premda se radilo o vrlo velikom poslu s mnogo nepoznanica na početku. Ideja je da se projekt nastavi u istom obliku i istu koncepciju uz mogućnost da se promijeni neka od lokacija ili uvedu neke izmjene u programe. Posebno će biti naglasak na mogućnosti povoljnijeg smještaja u smislu objekata u vlasništvu gradova, županija, pa čak i planinarskih domova.

Za izvanučioničku nastavu odabrano je osam lokacija:

1. Vinkovci, Bošnjaci, Vukovar, Osijek

2. Sinj, Split, Trogir

3. Đurđevac, Pakrac, Voćin

4. Zadar, Paklenica

5. Knin, Dinara, upoznavanje grada Knina, kombinacija s planinarenjem

6. Imotski, Metković, Vid, dolina Neretve

7. Dubrovnik, Lokrum

8. Mljet, ekološka akcija u N.P: Mljet

(Na fotografijama i plakatima: Izvanučionička nastava u istočnoj Slavoniji, Metkoviću i Zagrebu)