Ove godine Noć knjige obilježava 15 godina kontinuiranoga održavanja. Tijekom toga razdoblja izrasla je u jednu od najprepoznatljivijih i najmasovnijih domaćih kulturnih manifestacija posvećenih knjizi i čitanju

 Jedna od najmasovnijih domaćih kulturnih manifestacija – Noć knjige, koja slavi knjigu i čitanje – održat će se u četvrtak, 23. travnja diljem Hrvatske na Svjetski dan knjige i autorskih prava s poveznicom na Dan hrvatske knjige koji mu datumski prethodi. 

Ove godine Noć knjige obilježava 15 godina kontinuiranog održavanja. Tijekom tog razdoblja izrasla je u jednu od najprepoznatljivijih i najmasovnijih domaćih kulturnih manifestacija posvećenih knjizi i čitanju. Danas okuplja više od 600 sudionika koji organiziraju više od tisuću programa diljem Hrvatske, u stotinama gradova i mjesta, povezujući ljubitelje knjige, autore, nakladnike, knjižnice i knjižare, snažno i ustrajno promičući čitateljsku kulturu.

Proteklih godina ljubitelji knjiga i čitanja s knjigom su se družili u knjižnicama, knjižarama i kulturnim centrima, u odgojno-obrazovnim i drugim ustanovama, na ulicama i trgovima, kao i u javnom prijevozu, bolnicama i zatvorima – u različitim prostorima kojima knjiga nije strana. Želja je organizatora da raznolikost programa i prostora uključenih u Noć knjige zaživi i u 2026. godini te da najdulja knjiška noć i ove godine bude mjesto susreta, razgovora i povezivanja različitih glasova i generacija.

Pobratimstvo lica 

Kao protuteža podijeljenom i opterećenom svijetu, ovogodišnja Noć knjige posvećena je miru, zajedništvu, nježnosti, dijalogu, razumijevanju, solidarnosti i empatiji kao temeljima zdravoga pojedinca i društva. Organizatori ističu da im je želja bila „potaknuti promišljanje o miru kao zajedničkoj vrijednosti, o nježnosti kao snazi, o razgovoru koji ne isključuje nego povezuje te o empatiji koja počinje razumijevanjem vlastitih unutarnjih svjetova, a širi se prema drugomu”.

Misao vodilja za ovogodišnju Noć knjige pronađena je u pjesmi Pobratimstvo lica u svemiru velikoga Tina Ujevića. Njegova ideja duhovne srodnosti među ljudima svevremena je i snažna, podsjećajući nas da smo, unatoč razlikama, upućeni jedni na druge.

Nikola Tesla, znanstvenik i kozmopolit, čija se 170. godišnjica rođenja obilježava ove godine, smatrao je da je mir jedan od preduvjeta napretka čovječanstva, a da ga najviše koče neznanje, sukobi i fanatizam. U svojoj autobiografiji Moji izumi (My Inventions) iz 1919. godine zapisao je kako nam je potrebno više istinskih susreta te bolje razumijevanje među pojedincima i zajednicama diljem svijeta.

U nastojanju da bolje razumijemo sebe i druge, knjiga nam je pouzdan prijatelj i saveznik. Na to nas Tesla upućuje i ovim promišljanjem: „Učio sam desetak jezika, proučavao književnost i umjetnost te najbolje godine proveo u knjižnicama čitajući sve što mi je dospjelo u ruke, pa mi se učinilo da sam protratio većinu života. Ali ubrzo sam uvidio da je to bila najbolja stvar koju sam mogao učiniti.”

U vremenu tehnoloških ubrzanja i paralelnih digitalnih stvarnosti, knjiga ostaje utočište sabranosti i istinskog dijaloga. Ako je suvremeni svijet raspršen, čitanje povezuje. Ako je razgovor narušen, književnost ga obnavlja. A kad buka postane glasnija od smisla, knjiga vraća tišinu u kojoj možemo čuti i sebe i drugoga.

Važne obljetnice 

Od važnijih obljetnica u ovoj godini, uz već spomenutu 170. obljetnicu rođenja Nikole Tesle, valja se podsjetiti na 90. obljetnicu nasilne smrti Federica Garcíje Lorce, 45. godišnjicu smrti Miroslava Krleže, jednoga od najsnažnijih antiratnih glasova hrvatske književnosti, te 40. godišnjicu smrti Jorgea Luisa Borgesa, a posebno se valja podsjetiti i na velikoga pjesnika unutarnjeg mira i ravnoteže, Tina Ujevića, čija je 70. obljetnica smrti obilježena krajem prošle godine.

Organizatori su Noći knjige 2026 Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Moderna vremena – portal za knjigu i kulturu čitanja, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Noć knjige održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA i Hrvatske gospodarske komore. 

 

Humanitarni karakter Noći knjige

Svake godine svojoj knjiškoj priči dodaje se još malo srca, nastojeći ljubavi prema čitanju dati humanitarnu notu. U tome sudjeluju nakladnici i knjižničari, a često i sami autori.

Ovaj je put humanitarna inicijativa usmjerena prema Zatvoru u Varaždinu i Ženskoj kaznionici u Požegi. Osim literature za štićenice, organizatori prikupljaju i dječju literaturu te slikovnice za mališane koji posjećuju svoje majke ili borave s njima u kaznionici. 

Nastavlja se također i akcija pomoći ukrajinskim nakladnicima otkupom knjiga koje se distribuiraju narodnim knjižnicama. Ova se akcija odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Noć knjige na Trećem programu HRT-a 

Svi putovi vode u MIR

Od 22. do 24. travnja 2026. bit će prikazano nekoliko prigodnih emisija posvećenih ovogodišnjoj temi Noći knjige – „Pobratimstvo lica u sveMIRu”.

Emisije se bave mirom i migracijama, utjecajem govora na sukobe i povjerenje, trendovima čitanja i kupovanja knjiga u Hrvatskoj te pitanjima o prirodi sukoba i mogućnosti trajnoga mira. Sadržaji će biti dostupni i na YouTube kanalu VIDA-e TV.

Srijeda, 22. 4. u 18:30

Svi putovi vode u MIR

Emisija Svi putovi vode u MIR povezuje dvije velike teme današnjice – mir i migracije – bez senzacionalizma. Fokus je na uzrocima migracija, ulozi ratova i nestabilnosti, odnosu društava prema migrantima te na tome kako se kultura mira može graditi lokalno i globalno.

Gost: pater Stanko Perica; voditelj: Saša Paparela

Četvrtak, 23. 4. u 21:55

Istraživanje navika

Jesmo li čitali manje ili više nego prošle godine, kupujemo li elektroničke ili audio knjige ili smo i dalje vjerni papiru? Istraživanje navika čitanja i kupovanja knjiga tradicionalno se objavljuje 23. travnja u sklopu manifestacije Noć knjige.

Voditeljica: Dobrila Zvonarek 

Četvrtak, 23. 4. u 22:05

MIRetorika

Emisija istražuje kako način na koji govorimo – u politici, medijima i svakodnevnom životu – može poticati sukobe ili graditi povjerenje i mir. Retorika se prikazuje kao moćan alat: može smiriti, ali i zapaliti.

Gošća: Gabrijela Kišićek; voditeljica: Maša Samardžija

 

Petak, 24. 4. u 18:35

Ima li života u sveMIRu

„Ima li života u sveMIRu” otvara temeljna pitanja: je li konflikt neizbježan dio ljudske prirode, može li mir biti trajan ili je uvijek privremen te je li „borba za mir” paradoks. Razgovor ide dublje od politike – u etiku, antropologiju i filozofiju društva.

Gost: Raul Raunić; voditelj: Ladislav Tomičić