Školska knjiga kao naš najveći izdavač imala je i svoj najveći i najopremljeniji štand s najbogatijim programom, koji je počeo već od samog jutra i prije službenog otvaranja Interlibera, u utorak radionicom Čitaj mi!, koju je vodila Marija Ott Franolić. Kako je kazao predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul, sve će se ove knjige čitati i stajat će u svakom domu, jer to je naš identitet...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 36 / 20.11.2018

Školska knjiga predstavila drugo kolo Djelȃ Miroslava Krleže
U društvu tristotinjak izlagača iz 14 zemalja na ovogodišnjemu Interliberu kao i svake godine našla se i Školska knjiga. Među ovogodišnjim književnim perjanicama najvećega hrvatskog nakladnika ističe se drugo kolo Djelȃ Miroslava Krleže kojim Školska knjiga i HAZU nastavljaju projekt popularizacije i kvalitetnijega čitanja i razumijevanja djela toga intelektualnoga gorostasa, te brojni naslovi za djecu i mlade poput raskošno ilustriranih priča Lane koje traži Sunce i Čarobno pero i mnogih drugih…


Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)

S početkom nove nastavne godine počele su i učeničke migracije ‒ oko 4300 učenika krenulo je u srednje škole izvan svoje županije u kojoj su završili osnovno obrazovanje. Riječ je o otprilike 11 posto ukupne populacije. Rekorder po broju učenika koji mijenjaju županiju školovanja je Zagrebačka županija, čijih je 58 posto učenika – njih 1829 – upisalo srednje škole u čak 11 drugih županija. Većina učenika odabrala je Zagreb. Usporedno, 70 posto učenika Zagrebačke županije mijenja općinu školovanja, njih više od 2200

Dan bez informacijsko-komunikacijske tehnologije pokušaj je da se barem tijekom projekta vratimo starim tradicionalnim vrijednostima te da, makar nakratko, pobjegnemo od modernog načina života, od mobitela, interneta, društvenih mreža, kompjutora, televizije te da promoviramo čitalačku pismenost jer poznato je da djeca danas sve manje čitaju ‒ kažu u školi


U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima