Sabine Nagy profesorica je hrvatskoga i gradišćanskohrvatskoga jezika u Saveznoj gimnaziji u Željeznom, u austrijskoj pokrajini Gradišću. Za Školske novine otkriva zašto je studirala hrvatski jezik, kako je to predavati ga u školi kao drugi strani jezik i izborni predmet, tko ga želi učiti, kako je uklopljen u austrijski školski program i sustav te kakvi su izgledi da se održi i njeguje u vrijeme globalizacije i sve većeg pritiska medija i sveopće anglizacije...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 19 / 19.05. 2015.

Ne plešem sa sigurnosnom mrežom jer mi smeta kada vidim da se ispod mene ne nalazi samo pozornica. Također, izazovnije je i blagi mi osjećaj opasnosti daje poticaj da se što bolje koncentriram, zbog čega je u konačnici i nastup bolji

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Okruženi smo prirodom i posve je normalno da naši učenici rade u prirodi, da uzgajaju različite poljoprivredne kulture, da ih prerađuju, da se bave ljekovitim biljem, a sve je to i odgojno i obrazovno jer se mnoga znanja najlakše usvajaju uz praktičan rad. Svoj posao shvaćamo vrlo ozbiljno i nastojimo razvijati odgovornost prema očuvanju okoliša, tradiciji i zdravom načinu života – ravnatelj Anton Burić

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Slavilo se ne samo godine koje su prošle, nego i trenutke ispunjene učenjem, trudom, smijehom i zajedništvom jer škola nije samo građevina – ona je srce zajednice

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

U povodu 30. obljetnice Male škole hrvatskoga jezika i kulture Hrvatska matica iseljenika tiskala je priručnik Sasvim drukčiji jezik – Dramske i lutkarske scenske igre s tekstovima za ovladavanje i poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Osim dokumentarističke dimenzije, knjiga donosi nov i zanimljiv dramsko-pedagoški, jezično-kulturološki i glotodidaktički sadržaj

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pozdravlja skoro donošenje Zakona o hrvatskom jeziku u čijoj su izradi sudjelovala tri njezina člana (akademici Stjepan Damjanović, August Kovačec i Mislav Ježić) i čiji je prvi nacrt, koji je predložila Matica hrvatska, Odbor za normu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti podržao i dao neke prijedloge za njegovo poboljšanje.