Komentirajući ministrove najave, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš kazao je kako zaista očekuju aktivan pregovarački proces oko ugovora kojima će biti financirane participacije studenata. Naglasio je i da Sveuličište ove godine iz proračuna dobiva 73 milijuna kuna manje. Dekan Medicinskog fakulteta Davor Miličić podsjeća pak kako je s MZOŠ još 2009. godine potpisan ugovor o financijskoj pomoći povećanja upisne kvote, kao i zapošljavanja novih nastavnika, budući je medicina u nas deficitarna struka, no ništa od toga još nije realizirano...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br.11 / 20.3.2012.

Nakon nekoliko uzbudljivih krugova natjecanja, poznati su prvi školski prvaci u ovoj disciplini: prvo mjesto osvojila je Leona Ivančan, drugo Lana Sambolek, a treće mjesto Izak Stjepan Jertec

Tradiciju staru petnaest i više godina da u posljednjemu „predljetnom” broju Školskih novina objavljujemo izbor literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s državnih smotri LiDraNo i LIK nastavljamo i u ovome broju (s time da smo u nekoliko prethodnih brojeva već objavili izbor iz novinarskih radova). Nažalost, zbog ograničenog prostora to može biti samo vrlo sužen izbor iz pravoga bogatstva učeničkih literarnih i likovnih ostvarenja. Oni koji žele doznati više, barem kad je riječ o literarnim radovima, mogu ih pronaći u Zborniku s ovogodišnjega LiDraNa na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

Današnji mladi čitatelji ne bi posegnuli za Marulićevim renesansnim dvostruko rimovanim dvanaestercem niti bi ga razumjeli, kao što ne bi pravilno razumjeli i kontekstualizirali svevremensku radnju i pouku Judite bez kvalitetne prilagodbe. Takvu prilagodbu napravile su profesorice hrvatskoga jezika Zrinka Perković Dodig i Ana Tafra preoblikovavši Marulićev ep u strip

Učenici su svojim maštovitim pjesmama i proznim tekstovima oživjeli uspomene na svoje djetinjstvo, na igre koje su ih veselile i igračke koje su im bile najdraže, vratili nas u vrijeme kada smo se igrali skrivača, gradili kule od kocaka ili sanjali neke dječje snove

Ovogodišnja manifestacija propituje utjecaj dviju velikih figura hrvatske povijesti na našu sadašnjost i budućnost ‒ Strossmayera i Krleže, a cilj je što ispravnije vrjednovanje i prepoznavanje važnosti njihove uloge

Prvo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže, sadržava petosveščani roman Zastave, pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina

Ove se godine (7. srpnja) navršilo 130 godina od rođenja, po mnogima, najvećega hrvatskoga književnika svih vremena Miroslava Krleže. Ostavio je za sobom golem književni opus koji obuhvaća poeziju, lirsku prozu, drame, novele i pripovijesti, romane, eseje, dnevnike, putopisne zapise i memoarsku prozu, polemičke tekstove, kao i brojne druge zapise različitih žanrovskih određenja, enciklopedijske natuknice i dr.

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi