Razinu kompetencija potrebnih za vođenje odgojno-obrazovne ustanove teško je odrediti. Bojim se da se euforija definiranja standarda zvanja „ravnatelj“ ne pretvori u definiranje „supersveznalice“ ili doktora Baltazara... Piše: Nataša Šimić, ravnateljica Učeničkog doma „Hrvatskoga radiše”, Osijek
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 03 / 26.01. 2016

25 škola primilo je zahvalnice FER-a za značajan doprinos u pripremi učenika za studij

Stečena iskustva djelatnika pridonose stvaranju pozitivne školske klime, jačanju mentalnog zdravlja učenika te razvijanju kompetencija nastavnika u skladu s europskim obrazovnim standardima. Potvrdilo se da ulaganje u stručno usavršavanje djelatnika znači i ulaganje u sretnije, motiviranije i uspješnije učenike

Nije dovoljno kontinuirano raditi na unapređenju Pravilnika o kriterijima za izricanje kaznenih mjera, što bi mogao biti njegov točan naziv, nego je potrebno sustavno unapređivati inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja. Škola više nego ikada mora biti mjesto sigurnosti i povjerenja, mjesto gdje se ne uči samo čitati i računati nego i kako razumjeti vlastite emocije, kako se nositi s tugom, razočaranjem, stresom. Jer mentalno zdravlje ne počinje u ordinaciji nego u učionici, u razgovorima, u odnosima, u obitelji ‒ samo su neke od snažnih poruka koje su se mogle čuti

Organiziranjem nacionalne obrazovne kampanje već devetnaestu godinu zaredom ističe se, uz ostalo, važnost kontinuiteta promicanja cjeloživotnog učenja te jačanja svijesti građana da je upravo cjeloživotno učenje odgovor na dinamične promjene društvu i na tržištu rada te da se, unatoč svim okolnostima, može i treba cjeloživotno učiti i obrazovati

Organiziranjem nacionalne obrazovne kampanje već osamnaestu godinu zaredom ističe se, uz ostalo, važnost kontinuiteta promicanja cjeloživotnog učenja te jačanja svijesti građana da je upravo cjeloživotno učenje odgovor na dinamične promjene društvu i na tržištu rada te da se, unatoč svim okolnostima, može i treba cjeloživotno učiti i obrazovati

Nije lako odgovoriti na pitanje koje su čitalačke navike današnje generacije mladih s obzirom da na to im je pažnja poremećena, dok su okruženi informacijama i distrakcijama s društvenih mreža i iz medija raznih vrsta

Nagrada učenicima sastoji se od skulpture, posebnog priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od 150 eura mjesečno

Je li strateški cilj pripremati mlade za svijet rada ili za zavod za zapošljavanje
Zabrinjava nas mali postotak gimnazija, ali nas istodobno ne zabrinjava podjednak ili još manji postotak trogodišnjih strukovnih zanimanja koja su sva visoko deficitarna i za kojima vapi naše gospodarstvo. A vapimo bogme i mi obični građani kada dva, tri tjedna (pa i dulje!) čekamo vodoinstalatera, servisera klima-uređaja ili perilice, električara, automehaničara i bilo kojeg drugog majstora. Ukupno 48,5 posto učenika upisano je u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, a samo njih oko 20 posto u trogodišnje

Obvezno školsko vrijeme učenika uvelike ovisi o načinu organizacije odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole unutar neke škole, o čemu će odlučiti sama škola u suradnji s roditeljima. Unutar obveznoga školskog vremena nastava je samo jedan dio aktivnosti učenika, dok se drugo vrijeme odnosi na strukturirane odmore, prehranu učenika, učenje uz pomoć učitelja i stručnih suradnika. Cjelodnevna škola ima za cilj smanjiti vrijeme sjedenja učenika u školskim klupama i naglasiti brojne mogućnosti drukčije organizacije aktivnosti, gdje su učenici aktivni i provode vrijeme izvan učionica... Kako će to izgledati u praksi, tek treba vidjeti

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa