Strukovna škola Đurđevac ove je godine po treći puta osvojila prestižnu nagradu „Šegrt Hlapić“ koju Ministarstvo gospodarstva dodjeljuje povodom Dana Hrvatske obrtničke komore (HOK). U školi su, naravno, ponosni na titulu najbolje strukovne škole u državi, a ravnatelj Darko Špoljar ovako odgovara na naše pitanje koja je formula za uspjeh jedne strukovne škole:
- Gradimo kontinuitet suradnje sa stalnim poboljšanjima obrazovanja učenika za zanimanjima u obrtništvu po tzv. Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO). Surađujemo s obrtnicima i tvrtkama u smislu praćenja učenika na praktičnoj nastavi u sustavu naukovanja, kao i u zanimanjima koja nisu u JMO sustavu. U JMO sustavu školujemo učenike za zanimanja frizer, kozmetičar, pediker, strojobravar, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, kuhar i konobar, nabraja ravnatelj i dodaje kako nastoje svoje učenike uključiti i u što više aktivnosti izvan same škole, a uz to im omogućiti i stjecanje praktičnih znanja u inozemstvu. Uz to, praksu odrađuju na profesionalnim uređajima, a ne na školskim inačicama.
Učenici Strukovne škole Durđevac i njihovi mentori aktivni su u svojoj zajednici i sudjeluju na manifestacijama i događanjima koja organizira Hrvatska obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije, lokalna samouprava, Koprivničko-križevačka županija, grad Đurđevac…. Kontinuirano su prisutni na manifestacijama poput Dana meda, Dana voća, Reviji svile i prigodnih frizura. Uz to, redoviti su sudionici Obrtničkog sajma Koprivničko-križevačke županije gdje tradicionalno nastupaju na Reviji frizura i modnoj reviji, kao i na štandu u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom KCKŽ županije. Aktivni su na školskom web-u, objavljuju vijesti o svim aktivnostima s ciljem promocije zanimanja u obrtništvu, kao i u drugim zanimanjima. Sudjeluju kao sugovornici i kreatori radio emisija na lokalnom Podravskom radiju, u kojima također rade na promociji zanimanja i govore o uspjesima učenika i škole.
Aktivno sudjeluju u Erasmus+ projektima kao škola s akreditacijom. „Redovito šaljemo učenike na praktičnu nastavu u inozemstvo, dogovarajući praktičnu nastavu direktno s tvrtkama i školama u gotovo cijeloj Europi. Za školsku godinu 2026./2027. odobren nam je rekordan iznos sredstava za provedbu Erasmus+ projekata, najviše od svih strukovnih škola u Hrvatskoj“, ističe ravnatelj Špoljar. Osim kratkoročnih mobilnosti na bazi dva do tri tjedna praktične nastave, škola provodi i tzv. dugotrajne mobilnosti za učenike u trajanju od tri mjeseca, što se u praksi pokazalo jako dobrim.
Ove godine učenici đurđevačke Strukovne škole sudjelovali su na državnom natjecanju Worldskills Croatia, i to ukupno osam učenika i mentora u različitim disciplinama. Osvojili su dva prva mjesta i to u disciplinama Frizerstvo i Izrada programskih rješenja. Učenica koja je osvojila prvo mjesto u disciplini Frizerstvo školovala se po Jedinstvenom modelu obrazovanja, ističe ravnatelj. Sve navedeno bodovalo se u natječaju za dodjelu nagrade, za koju ih je, otkriva ravnatelj, prijavila Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije.
Na pitanje o tome kako u školi svladavaju prvu reformsku godinu modularne nastave, ravnatelj Špoljar kaže kako im ide dosta dobro, s obzirom da su, pogotovo u zanimanjima za obrtništvo, principe modularne nastave primjenjivali i ranije, osobito kad su u pitanju zanimanja frizer, kozmetičar i pediker. Obrazovanje učenika za zanimanje pedikera nažalost nisu mogli nastaviti, jer za njega nije napravljen program u sustavu modularne nastave.
- Trenutno pripremamo zaduženja nastavnika u modularnoj nastavi za drugi razred. Poteškoće koje su se javljale odnose se uglavnom na promjenu paradigme: umjesto fokusa nastave na provedbi nastavne cjeline i nastavnih jedinica, u modularnoj nastavi fokus je na ishodima. Nastavnici nisu roboti i tu je potrebno određeno vrijeme prilagodbe i promjene u načinu shvaćanja i provedbe nastave. Ostalo je uglavnom prošlo bez većih poteškoća, veli Špoljar.
Ravnatelj đurđevačke škole napominje da je u reformi strukovnog obrazovanja dio zanimanja nestao ili je objedinjen pod novim nazivima, što je otvorilo pitanje prepoznatljivosti među budućim učenicima. Za primjer navodi objedinjavanje nekadašnjih programa strojobravara i CNC operatera u novi program operater za strojne obrade. Riječ je o programu koji učenike osposobljava za rad na suvremenim računalno upravljanim strojevima, CNC tehnologiji, 3D pisačima i drugoj naprednoj opremi za obradu metala. Upravo zbog brzog tehnološkog razvoja, tržište rada sve više traži ovo zanimanje.
- Program je kvalitetan i prati suvremenu industriju, ali sam naziv učenicima i roditeljima ne govori dovoljno. Djeca teško mogu zamisliti što taj posao zapravo podrazumijeva, pa je interes za upis manji nego što bi trebao biti. Raniji nazivi bili su mnogo jasniji i odmah su upućivali na zanimanje, objašnjava.
Posebno naglašava da kvaliteta strukovnog obrazovanja ponajprije ovisi o praktičnoj nastavi.
- Kad učenik dovoljno vremena provede u radionici ili salonu, stječe sigurnost i stvarno nauči posao. To je posebno važno kod osobnih usluga, poput frizera ili kozmetičara, gdje se vještine mogu usvojiti jedino kroz velik broj sati praktičnog rada,ističe.
U školi zato nastoje osigurati što više rada u realnim uvjetima. Frizerski praktikumi organizirani su tako da učenici rade s pravim klijentima, dok budući automehatroničari uče na stvarnim vozilima i profesionalnoj opremi. „Ne kupujemo pojednostavljenu edukacijsku opremu. Naši učenici rade na istoj tehnologiji kakvu će sutra zateći kod poslodavaca, od dizalica i vozila do CNC strojeva i druge profesionalne opreme“, veli Špoljar.
Kakva je usklađenost aktualnih programa s potrebama tržišta rada? U jedinstvenom modelu obrazovanja usklađenost je, kaže ravnatelj, dobra. „Programi nisu novi, ali pružaju mogućnost uvođenja u nastavu novih znanja i vještina u skladu s razvojem i promjenama u pojedinim zanimanjima. Modularnom nastavom programi su osuvremenjeni, a i pružaju još veću mogućnost prilagodbe u skladu s gospodarstvom i mogućnostima same škole“, ocjenjuje.
Uvođenjem modularne nastave u prvoj godini provedbe škole su mogle uvesti samo zanimanja koja su već imala u svojem portfelju zanimanja, a u modularnoj nastavi su im promijenjeni nazivi ili je više zanimanja spojeno u jedno. Strukovna škola Đurđevac inače, sada po modularnoj nastavi provodi obrazovanje u četverogodišnjim zanimanjima, i to, tehničar za mehatroniku, tehničar za računarstvo, kozmetičar, tehničar za razvoj i dizajn web sučelja, tehničar prometne logistike, te u trogodišnjim zanimanjima, operater za strojne obrade, automehatroničar, monter strojarskih instalacija, stolar, frizer, elektroničar, kuhar, konobar i vozač motornih vozila. Također u sustavu provedbe programa za učenike s teškoćama provode programe pomoćni kuhar i pomoćni ugostitelj.
Jedan od najvećih aduta škole međunarodni su projekti u sklopu programa Erasmus+, putem kojih učenici redovito odlaze na stručnu praksu u inozemstvo. Tamo su im osigurani smještaj, prehrana i džeparac, ali ono što je najvažnije jest kvalitetna stručna praksa, ukazuje ravnatelj. Zato velik dio priprema posvećuju upravo pronalasku poslodavaca i škola u kojima će učenici prakticirati struku. Učenici Strukovne škole Đurđevac obišli su tako Slovačku, Češku, Poljsku, Njemačku, Španjolsku i Sloveniju, a uspostavljaju se nova partnerstva u Portugalu i Austriji. Učenici različitih obrazovnih profila tako stječu međunarodno iskustvo, upoznaju nove tehnologije i razvijaju profesionalne i jezične kompetencije.
Prošle su godine dvojica učenika čak tri mjeseca provela na stručnoj praksi u Španjolskoj, a trenutno učenici različitih zanimanja praksu obavljaju u Sloveniji. U planu su i mobilnosti za buduće tehničare cestovnog prometa i logistike u suradnji s austrijskim partnerima.
Školu danas pohađa oko 550 učenika, a interes za upis i ove je godine bio velik te su upisne kvote uspješno popunjene. Ravnatelj smatra da je to rezultat kontinuiranog ulaganja u opremu, kvalitetnu praktičnu nastavu i dobre suradnje s gospodarstvom, a ističe i zahvalnost Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačkoj na svesrdnoj podršci u procesu obrazovanja i u svim drugim aspektima suradnje.