Sindikat hrvatskih učitelja predao je Vladi RH više od 650 zahtjeva za izmjenom koeficijenta složenosti poslova tajnika i računovođa u školama, a koji su prikupljani s područja čitave Hrvatske. Na svakome od njih svaki je zaposlenik škole pojedinačno napisao svoj opis posla, što sve radi u svojoj školi...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 20 / 29.05.2018

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

Učenici istražuju obnovljive izvore energije, bioraznolikost i morske ekosustave te traže načine kako svoje škole učiniti održivijima. Klimatsko obrazovanje najučinkovitije je kada postane dio svakodnevnog školskog života i suradnje s lokalnom zajednicom

Jaslički obuhvat na razini EU iznosi 38 posto, a vrtićki 93. U ovoj pedagoškoj godini u Hrvatskoj je u jaslicama 54,43 posto djece do tri godine, odnosno u vrtićima je 91 posto djece u dobi od tri godine do polaska u školu

U posljednje vrijeme imamo negativnu selekciju jer se na natječaje za ravnatelje najčešće više ne javljaju najbolji kandidati. Razlog je tome i u visini plaće jer učitelj savjetnik nerijetko ima veću plaću nego ravnatelj. I zašto bi se netko javio na natječaj?

Minimalna plaća u Venezueli zamrznuta je od 2022. godine, pa prosječna mjesečna plaća učitelja iznosi oko 14,5 dolara, a katkad i samo četiri dolara. Kako bi se nosila s krizom, vlada je uvela „mozaik-raspored”, koji učiteljima omogućuje dodatne izvore prihoda

Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora

Dogovoreno je i da će se u sklopu pregovora o granskim kolektivnim ugovorima razgovarati o naknadi za rad povezan s održavanjem i provedbom ispita državne mature

Znanost u okvirima ideologije
Od pedagogije samoupravnog socijalizma do neovisne teorije odgoja

U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.

Zašto se u tablici ističu četiri konkretne plaće uz broj godina radnog staža, a ne i podatak o broju onih koji potpadaju pod svaku od četiri skupine, kao i podatak o prosječnoj plaći za svaku od skupina, pita Željko Stipić

U pripremi zasad imaju 12 zahtjeva za ugovaranje novih materijalnih prava, a jedan od njih je uvođenje plaćanja dežurstva učitelja i nastavnika na državnoj maturi i nacionalnim ispitima. U sindikatu smatraju da bi dežurstva trebala biti dobrovoljna, a potom i plaćena kao prekovremeni rad

Ekološko-obrazovni projekt Najljepši školski vrtovi u suradnji već niz godina provode Hrvatska radiotelevizija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.