Mitološka bića – bezvremenska priča

Mitologijom se možemo koristiti u nastavi kao nepresušnim izvorom inspiracije i kreativnog izražavanja kod učenika u osnovnoj školi. U sedmom razredu osnovne škole obrađujemo mit i legendu kao književnu vrstu u sklopu predmetnog kurikuluma hrvatskog jezika. Osim grčke i rimske mitologije, dobro je učenike upoznati i sa slavenskom mitologijom, jer nam je ta mitologija zapravo kulturno i civilizacijski najbliža, no o njoj ima vrlo malo zapisanog u povijesnim izvorima i uglavnom se prenosila usmeno.

U 12. stoljeću imamo zapise koji opisuju slavenska vjerovanja prije pokrštavanja, a tu se spominju Perun, Veles, Dažbog, Stribog, Mokoš, Svarog i brojni drugi koji će postati važni komadići slagalice staroslavenskih vjerovanja.

Ja sam sa svojim učenicima osmog razreda OŠ Franje Kežme poticaj za proučavanje slavenske mitologije pronašla u Milenijskom natjecanju kreativne industrije koje se svake godine održava na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a čija je jedna od tema upravo mitologija. Kako bismo pokazali svoju kreativnost i inovativnost, ali i bili zamijećeni na ovoj manifestaciji, ove smo godine odlučili napraviti pravu drvenu mitološku knjigu s interaktivnim dijelovima iz koje „iskaču” slavenska božanstva koja se mogu pronaći u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić.

Na pitanje kako širiti mitologiju u novom mileniju učenici mog osmog razreda OŠ Franje Krežme odgovorili su povezujući nekoliko kreativnih industrija: knjigu, dizajn, medije i vizualnu umjetnost te digitalnu tehnologiju.

Budući da je drvo najstariji poznati materijal i ključna sirovina u evoluciji čovječanstva, zasigurno je bio prvi izbor u kreiranju naše mitološke knjige jer odiše prošlošću i na poseban nas način uvodi u mitologiju na koricama knjige. Za nabavku i rezanje drvenih ploča zamolili smo za pomoć prof. tehničke kulture Ivanu Zakanji koja nam je rado pomogla. Proučili smo sva slavenska božanstva iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić te smo se podijelili u skupine i izrađivali interaktivne dijelove za knjigu.

Svaka je skupina obrađivala tri različita božanstva koja smo prikazali crtajući ih na raznobojnim kartonima i pišući različite zanimljivosti na koje smo naišli proučavajući dostupnu literaturu. Portreti mitskih bića, njihova uloga i obilježja u slavenskoj mitologiji nalaze se na svakoj stranici knjige, a između njih smješten je QR kôd s poveznicom na priču I. Brlić-Mažuranić u kojoj se pojavljuje mitološko biće prikazano na pojedinoj stranici.

Na kraju se knjige nalaze puzzle koje predstavljaju jednu od priča poznate spisateljice i jedno od prikazanih mitoloških bića iz knjige pa se možete zabaviti otkrivajući naziv priče i glavnog mitskog junaka.

Druga je igra „Pogodi tko sam” s motivima mitoloških bića, također, prikazanih u knjizi. Postavljajući prava pitanja, otkrit ćete što ste sve naučili čitajući ovu knjigu i možete li prepoznati Bjesomara, Svarožića, Zoru-djevojku, Mokoš ili Kralja morskoga...

Na kraju smo s pomoću laserskog pisača za graviranje drva urezali prigodan dizajn na naslovnicu ove naše unikatne mitološke knjige.

Svojom smo drvenom mitološkom knjigom prikazali bezvremenske priče o slavenskim božanstvima, u njoj čarobna bića postaju dio svakodnevice, a čitajući je možemo zakoračiti u svijet zmajeva, sirena, zlih čarobnjaka, boga mora, sunca i ostalih slavenskih božanstava.

Nastavljamo stvarati aktivnog učenika kreativnom i poticajnom nastavom u kojoj učenici ostvaruju svoje stvaralačke afinitete.

Margareta Zdelar, profesorica hrvatskog jezika i povijesti, savjetnica