Škole koje su uključene u UNICEF-ov program škola bez nasilja bilježe kontinuirani trend smanjivanja nasilja među djecom, i gotovo je prepolovljeno u 157 osnovnih i srednjih škola čiji su se predstavnici okupili u Zagrebu, na četvrtom nacionalnom susretu Mreže škole bez nasilja. Tom je prigodom trinaest novih škola po prvi puta dobilo status Škole bez nasilja, a devetnaest škola je nakon tri godine ponovo povrdilo taj status...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 36 / 16.11. 2010.

Čak 22,8 posto učenika navodi da slučajevi internetskog nasilja traju dulje od godinu dana, dok je umjetna inteligencija korištena u gotovo četvrtini prijavljenih slučajeva

Moderni jezici ne bi bili uključeni u osnovnoškolski kurikul, a umjesto toga naglasak bi se stavio na jedan temeljni moderni jezik, koji bi bio obavezan samo u srednjoj školi, za učenike u dobi od 11 do 14 godina

Na prostoru koji obuhvaća šest vremenskih zona i tisuće kilometara udaljenosti između pojedinih gradova, koordinacija nastavnih programa poseban je organizacijski i pedagoški izazov

Energetska obnova Dječjeg vrtića Šumska jagoda omogućit će ugodniji prostor za djecu i smanjiti potrošnju energije

Napredak, časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, vol. 166., br. 3. – 4., 2026.

Iako ne izostaju mnogo, dio ih predaje prazne testove i ne trudi se oko rješavanja ispita, tvrde ravnatelji. Roditeljima, pak, često nije jasno zašto se djecu uopće testira. Posebno im je to problem u osmom razredu jer smatraju da se učenicima oduzima dragocjeno vrijeme

Rezultati ograničavanja korištenja mobitela u školama ovisit će o tome - što smo im zauzvrat dali. Ako smo im samo oduzeli mobitele, bez razgovora o tome zašto je to za njih korisno, ako ih nismo potaknuli na to da se u tih 15, 10 ili 5 minuta druže, da provode vrijeme u razgovoru i igri, onda nismo napravili puno

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Staničić, Ravnatelj škole, vrtića i doma, Znamen, Zagreb, 2025.

Zbornik radova s mnogobrojnim povijesnim izvorima o djelovanju hrvatskih disidenata namijenjen je svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija

Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma

Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja

S obzirom na to da je u međunarodnim dokumentima govor mržnje definiran kao usmeni ili pisani govor koji poziva na javno iskazivanje ili uzrokovanje mržnje, nameće se pitanje treba li takav govor tretirati kao nasilje ili „samo” pripremu za nasilje. Većina zapadnih zemalja ima zabranu govora mržnje utkanu u svoje ustave i propisuju za nj drakonske kazne. A gdje je onda u svemu tomu sloboda izražavanja i govorenja?