Naš je politički cilj da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugoga svjetskog rata. Tu nemamo nikakvih dvojbi kad je riječ o ustaškom režimu – naglasio je Plenković, istaknuvši da u novoj inačici kurikuluma povijesti nema relativizacije holokausta...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 07 / 26.02.2019

Riječ je o skupu u organizaciji Sveučilišta u Zadru na kojemu se očekuje više od 100 sudionika iz dvadesetak zemalja

Namijenjena je prvenstveno učenicima osnovnih škola, zbog čega su sadržaji i zadaci prilagođeni mlađem uzrastu

Od triju predstavljenih časopisa Rad je najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njena djelovanja 1867., a široj književnoj i kulturnoj javnosti vjerojatno je najpoznatiji Forum, koji je pokrenut 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže

Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, br. 19, Zagreb – Bjelovar, 2025.

Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada

Rezultati istraživanja, znanja i prosudbe iz povijesti pedagogije i školstva sistematizirani su i sintetizirani u povijesnim monografijama, koje su pojedini pedagozi objavljivali u svim povijesnim razdobljima ili u tim natuknicama u enciklopedijama i leksikonima. U njima se prezentirala, kako u kojoj, povijest ideja i znanosti o odgoju i obrazovanju, školskog sustava i učiteljske struke do vremena izdavanja. To se ostvarivalo na dvije razine – općoj (svjetskoj ili europskoj) i nacionalnoj, tj. hrvatskoj (ili pak države u okviru koje su se nalazile hrvatske zemlje). Tako imamo knjige iz opće povijesti pedagogije i knjige iz povijesti hrvatskog školstva i pedagogije, različitog opsega, količine podataka i ideološke interpretacije. Monografije povijesti pedagogije i školstva treba razlikovati od građe za to područje koja je također izdavana u posebnim knjigama.

Svečano obilježavanje 120. obljetnice rođenja Tone Peruška održano je na njegov rođendan, 27. veljače u njegovoj rodnoj Premanturi, u općini Medulin. Počelo je polaganjem vijenca i cvijeća na njegov grob na mjesnom groblju, a nastavilo se u Kući prirode Kamenjak stručnim skupom

Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje

Pozdravljamo činjenicu što za kvalifikacije razine 4.2. u četvrtom ciklusu obrazovanja općeobrazovni dio iznosi do 40 posto ukupnog broja CSVET bodova/sati, dok u petom ciklusu općeobrazovni dio može iznositi do 45 posto, navode u HUP-u

Iz komentara potpisnika peticije vidljiv je, uz argument da se zanemaruje nastavu povijesti i nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske, i drugi motiv protivljenju prijedloga strukovne reforme koji nastavnici u inicijativi ne spominju, a riječ je o strahu pojedinih nastavnika povijesti od gubitka satnice

Ruski će se učenici već od ove školske godine koristiti novim udžbenicima povijesti u kojima je dodana lekcija o ratu s Ukrajinom a u kojima se slavi ruska invazija. Kremlj je pooštrio nadzor nad povijesnim narativom u školama pod ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a posebno je povećan otkako je Putin pokrenuo sveobuhvatni rat protiv Ukrajine 2022. Invazija na Ukrajinu, koju Kremlj naziva „posebnom vojnom operacijom”, mladim se Rusima sve više predstavlja kao dio povijesne misije Moskve.