Ostavio je dubok trag u povijesti Istre i Hrvatske

Svečano obilježavanje 120. obljetnice rođenja Tone Peruška održano je na njegov rođendan, 27. veljače u njegovoj rodnoj Premanturi, u općini Medulin. Počelo je polaganjem vijenca i cvijeća na njegov grob na mjesnom groblju, a nastavilo se u Kući prirode Kamenjak stručnim skupom. Nazočne je pozdravio načelnik Općine Medulin Ivan Kirac te među ostalim rekao: 

‒ Imamo čast okupiti se na ovom važnom događanju posvećenom 120. godišnjici rođenja našeg mještanina. Jubilej nije samo prilika da se prisjetimo njegova života i djela, nego i da odamo počast njegovu nasljeđu koje je neizmjerno obogatilo našu zajednicu, osobito zavičajnom nastavom, a obogaćuje je i danas. Tone Peruško bio je istaknuti intelektualac, pisac i publicist čiji je doprinos kulturi i povijesti našega kraja neizmjeran. Njegov rad i angažman nisu samo oblikovali prosvjetni, kulturni i pedagoški pejzaž općine Medulin već je ostavio i dubok trag u povijesti Istre i Hrvatske. Svojim knjigama, člancima i predavanjima poticao je na razmišljanje, educirao i inspirirao mnoge generacije. Ovaj skup nije samo prilika za prisjećanje na njega, nego i poticaj za čuvanje njegove baštine koju želimo nastaviti i tako obogaćivati našu općinu. S ponosom se prisjećamo svih vrijednosti koje je Tone zastupao i dijelio s nama: ljubavi prema svom kraju, poštovanje tradicije, ali i otvorenosti za nove ideje.

Slobodan Belević, ravnatelj Javne ustanove Kamenjak, opisao je put Tone Peruška od pučke, učiteljske, više pedagoške škole i Filozofskog fakulteta: 

‒ Tone Peruško bio je učitelj u selima Dalmatinske zagore, profesor u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, zamjenik glavnog urednika Novog lista, glavni urednik Školskih novina, predavač u Talijanskoj gimnaziji i Učiteljskoj školi, direktor Gimnazije u Rijeci i Desete zagrebačke gimnazije, inspektor u Ministarstvu prosvjete, profesor na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, utemeljitelj Pedagoške akademije u Puli i njezin prvi i doživotni direktor. Bio je vrlo aktivan u društveno-političkom životu i ostavio nam je u nasljeđe ideje i projekte koji i danas žive. Ne smijemo zaboraviti njegovu ideju da se u istarskom čovjeku mora potisnuti osjećaj izoliranosti, potlačenosti i manje nacionalne vrijednosti, a to se može učini isključivo znanjem koje će u istarskom čovjeku stvoriti uvjerenje o njegovim vlastitim kvalitetama. Poručio bih mladim generacijama: budite vrijedni, učite i radite, putujte po svijetu i živite u pokretu, ali se jednoga dana vratite kući. Svojim znanjima i sposobnostima oplemenite zajednicu iz koje ste potekli i to radite sa srcem kao što je to radio Tone Peruško.

Kristijan Cinkopan, ravnatelj Osnovne škole Tone Peruška u Puli, podsjetio je kako je Tone osnovao Pedagošku akademiju u Puli kojoj je cilj obrazovati buduće učitelje, čime će se izravno pridonijeti i razvoju Istre koja je i inače među razvijenijim regijama u Hrvatskoj, dodavši: 

‒ Često se pitam kakvo će nam ubuduće biti obrazovanje, izvlače li današnji nositelji vlasti ikakve pouke iz povijesti. 

Nazočne je pozdravio i predsjednik Općinskog vijeća Medulina Simeone Ukotić.

O Toni Perušku kao utemeljitelju i prvom glavnom uredniku Školskih novina govorio je prof. dr. sc. Ante Bežen, kao njegov peti po redu slijednik na mjestu glavnog urednika novina, ali i na mjestu profesora metodike hrvatskoga jezika na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu (danas Učiteljski fakultet). Ove godine osim obljetnice Tone Peruška, obilježava se i 75. obljetnica Školskih novina koje su najdugovječnije prosvjetno glasilo u hrvatskoj povijesti te i danas imaju identitetski status jedinih novina u našem odgojno-obrazovnom sustavu. Novine su, kao sindikalno glasilo, nekada bile središnja informacijsko-izdavačka kuća našeg školstva, no danas su joj aktivnosti znatno smanjene zbog negativnog djelovanja digitalizacije na tiskane medije uopće te nezainteresiranosti države i sindikata da se ključne strukovne informacije u školskom sustavu plasiraju u javnost povezano i organizirano. Novine su u prošlosti bile tjednik pa polumjesečnik, što su i danas, no uvijek su bile najbogatije vrelo stručnih informacija, posebno za osnovne i srednje škole.

O značenju i zadaćama Školskih novina danas govorio je njihov sadašnji glavni urednik Marijan Šimeg. Osim informativne, Školske novine imaju, rekao je, i važnu ulogu u stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju svakog pojedinca. Stručno usavršavanje ne znači samo puku nazočnost na stručnim skupovima, na kojima se dobiju potvrde za poneki bod u napredovanju. Ono podrazumijeva i čitanje stručne literature, periodike, kritičko promišljanje ne samo svakodnevnog rada u razredu, nego i teorijskih temelja, najavljenih promjena i traženje kvalitetnijih rješenja u praksi. Podrazumijeva i pisanje stručnih tekstova za novine, jer se i tako dokazuje stručnost. Školske novine stalno potiču učitelje, nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje na razmišljanje o svim aspektima odgojno-obrazovne stvarnosti, na aktivizam, traženje novih metodičkih postupaka, na razmjenu iskustava. Nas ne zanima takozvano medijsko žutilo, šuškanja o krugovima bliskima ministarstvu, Vladi ili nekoj agenciji. Naš je posao prenijeti informaciju o njima namijenjenu javnosti, reći svoj stav o njoj i to omogućiti i čitateljima. Takvim pristupom pomažemo našim čitateljima u rasvjetljavanju problema s kojima se mnogi prosvjetni djelatnici svakodnevno susreću. Ozbiljno i smireno pisanje svakome može biti i poticaj za razmišljanje, za razgovor s kolegama u zbornici, za stvaralačku napetost i promjene u vlastitom radu. 

Tone Peruško kao metodičar hrvatskoga jezika bila je tema izv. prof. Marka Ljubešića s Filozofskog fakulteta u Puli. (Tekst njegova izlaganja donosimo na prethodnoj stranici.) 

O Toni Perušku kao osnivaču Pedagoške akademije u Puli govorila je prof. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne djelatnosti u Puli. 

‒ Kad se 1961. godine vratio u Pulu, utemeljio je Pedagošku akademiju, preteču današnjeg Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Njegovi napori bili su usmjereni na to da ta ustanova što kvalitetnije izvršava svoju misiju. Već prve godine studij je započelo 125 redovnih studenata. Peruško je u nastavu uveo obvezni kolegij Nastava o zavičaju. Uvođenje tog kolegija izazvalo je negativne reakcije u znanstvenim i političkim krugovima pa je, braneći svoje ideje Peruško puno pisao i objašnjavao svoju ideju. Zavičajna nastava aktualna je i danas, a cilj joj je čuvanje zavičajnih vrijednosti i tradicijske kulture Istre. Projekt traje već jedanaest godina i okuplja dječje vrtiće, osnovne i srednje škole koje godišnje prezentiraju različite projekte očuvanja zavičajnosti, a ove godine projektu će se priključiti i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. 

Prof. dr. sc. Zrinka Peruško, profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na kraju je evocirala uspomene na svog djeda Tonu Peruška. Svečanost su uveličali mališani iz Dječjeg vrtića Medulin ‒ područnog objekta Premantura te učenici Osnovne škole Mate Demarina iz Medulina. (mš/ab)

Školske novine i pedagozi iz Medulina

U ovoj prigodi obilježavanja 120. obljetnice rođenja Tone Peruška i 75. obljetnice osnivanja Školskih novina prilika je spomenuti zanimljivu okolnost da su tri najpoznatija hrvatska pedagoga iz Istre rodom iz općine Medulin: Tone Peruško iz Premanture, a iz samog Medulina braća Josip i Mate Demarin. Sva tri blisko su surađivala sa Školskim novinama i međusobno. Josip Demarin (1895. ‒ 1981.) bio je učitelj i profesor više pedagoške škole, a znanstveno se bavio metodikom nastave povijesti. Surađivao je u Školskim novinama od prvog broja. Mate Demarin (1899. ‒ 1992.) također je bio učitelj i profesor na više pedagoških akademija, a znanstveno se bavio pitanjima učiteljskog poziva, metodikom početnog čitanja i pisanja te metodikom hrvatskoga jezika. U Školskim novinama surađuje od 1955. godine. Na ovoj svečanosti Ante Bežen predao je za Osnovnu školu Mate Demarina, kao uspomenu na dugogodišnju suradnju s njezinim naslovnikom, njegovu fotografiju u društvu s urednikom i direktorom Školskih novina prilikom 80. rođendana 1979. godine. (ab)