Prije pune dvije godine, točnije u rujnu 2012. u Zagrebu je potpisan ugovor o financiranju projekta „Medijska pismenost za 21. stoljeće? iz dijela IPA fonda Europske unije namijenjenog za razvoj ljudskih resursa u Republici Hrvatskoj u okviru programa „Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada/gospodarstva?. Bio je to partnerski projekt čiji je nositelj bila Grafička škola u Zagrebu, a partneri Prirodoslovna i grafička škola iz Rijeke i tvrtka Telecentar iz Zagreba. Projekt vrijedan 189 900 eura trajao je punih godinu dana...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 30 / 07. 10. 2014.

Djeca koja kontinuirano uče o medijima znatno bolje prepoznaju manipulaciju u medijima, elektroničko nasilje i rizike digitalnog okružja te znaju zaštititi svoju privatnost i sigurnost na internetu – pokazuju rezultati trogodišnjeg praćenja

Ovaj projekt ne samo da obogaćuje nastavni proces, već je i poticaj mladima na promišljanje o medijima kojima su svakodnevno izloženi te joj je cilj podizanje svijesti o dezinformacijama, manipulaciji u medijima i utjecaju digitalnih tehnologija na naš svakodnevni život

Škola može puno učiniti u prevenciji vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja putem interneta. Važno je razgovarati s učenicima i čuti njihova iskustva i razmišljanja, otkriti je li neko dijete žrtva, jer istraživanja pokazuju da tek tri posto žrtava seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja prijavljuje to što im se događa roditeljima ili školi, a ostali ili to prešute ili se povjere prijatelju

OGLAS
Na radionicama za umirovljenike, ali i djelatnike u vrtićima, osnovnim i srednjim školama govorilo se o medijskoj pismenosti te o različitim temama kao što su lažne vijesti, dezinformacije, sloboda govora i govor mržnje, a sve to u svrhu obrazovanja za demokratsko građanstvo, stvaranja uvjeta za jačanje sposobnosti kritičkog promišljanja i spremnosti pojedinca za razumijevanje načina kreiranja javnog mijenja putem medija

Cilj ove izvanučioničke nastave bio je potaknuti učenike na kritičko promišljanje o utjecaju suvremenih tehnologija na svakodnevni život, kao i razvijanje vještina medijske i financijske pismenosti uz praktičan i interaktivan pristup učenju

Tijekom Tjedna financijske pismenosti dvije srednje škole organizirale su različite edukativne aktivnosti te se tako uspješno promicala financijska pismenost među mladima koristeći inovativne i interaktivne metode učenja

Čitalačka i prirodoslovna pismenost međusobno su povezane i zajedno mogu znatno pridonijeti razvoju kritičkog mišljenja i razumijevanja svijeta. Integracija čitalačke i prirodoslovne pismenosti obogaćuje obrazovni proces, čineći ga dinamičnijim i kreativnijim za učenike. Kombinirajući čitanje, pisanje, kritičko razmišljanje i praktične aktivnosti, učenici stječu sveobuhvatne vještine koje su im potrebne za uspjeh u školi i izvan nje

Agencija za odgoj i obrazovanje ponosna je na 150 godina tradicije poučavanja i učenja, tijekom kojih su se oblikovale generacije odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Bogata tradicija utemeljena je na kontinuiranoj težnji za unaprjeđenjem kvalitete obrazovanja, usklađivanjem s europskim standardima te očuvanjem spoznaja nacionalnih obrazovnih vrijednosti i kulturne baštine sustavnim poučavanjem i prijenosom informacija

U jednoj maloj prigradskoj školi, Osnovnoj školi Ivanovec, nekolicina nas, voditelja izvannastavnih aktivnosti došla je na ideju da povežemo dijelove sadržaja svojih aktivnosti i učenike pod zajedničkim nazivom medijske grupe.

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi