Umjesto zabrana, naglasak je na učenju

Projekt „Medijska pismenost djece predškolske dobi” u DV Sopot usmjeren je na ranu intervenciju u predškolskom odgoju sa svrhom stvaranja temelja za zdravo i uravnoteženo odrastanje u digitalnom okružju Uloga vrtića nije u zabrani ili isključivanju medija, već u osmišljavanju pedagoških pristupa koji djeci pomažu razvijati kritičko promišljanje, samoregulaciju i sposobnost izbora primjerenih sadržaja Današnje dijete odrasta u svijetu ekrana, zvukova, slika i brzih informacija. Digitalni mediji postali su sastavni dio svakodnevice, a djeca predškolske dobi s njima dolaze u kontakt vrlo rano, često spontano i bez jasnih smjernica. Upravo zato razvoj medijske pismenosti više nije izbor, već nužnost – preduvjet za sigurno, odgovorno i kritičko sudjelovanje u suvremenom društvu. Medijska pismenost omogućuje djeci da razumiju sadržaje kojima su izložena, da razlikuju stvarnost od fikcije, prepoznaju komercijalne poruke, zaštite svoju privatnost te da se koriste digitalnim alatima na kreativan i društveno prihvatljiv način (Mikić, 2002; Sindik, 2012; Ciboci i sur., 2014). Iako su roditelji prvi i najvažniji medijski odgojitelji, uloga odgojitelja u predškolskim ustanovama iznimno je važna. Odgojitelji u svakodnevnim situacijama, u igri i zajedničkim aktivnostima, mogu oblikovati dječje stavove, poticati kritičko mišljenje i graditi most suradnje između vrtića i obitelji (Bartaković, Sindik, 2016). Projekt „Medijska pismenost djece predškolske dobi” u DV Sopot usmjeren je na ranu intervenciju u predškolskom odgoju sa svrhom stvaranja temelja za zdravo i uravnoteženo odrastanje u digitalnom okružju. Cilj projekta Glavna je svrha projekta razvoj temeljnih vještina medijske pismenosti u djece predškolske dobi, i to razvojno primjerenim, interaktivnim i iskustvenim aktivnostima koje potiču kritičko razumijevanje medijskih sadržaja te sigurnu i odgovornu uporabu digitalnih medija. Posebne su zadaće projekta bile: razvijati osnovna znanja o medijima, njihovim funkcijama i načinima korištenja; poticati razvoj kritičkoga mišljenja, socijalnih i komunikacijskih vještina; osnažiti roditelje za aktivnu medijsku medijaciju i partnerski odnos u medijskom odgoju; omogućiti djeci uporabu digitalnih alata u svrhu kreativnoga izražavanja i istraživanja. Opri tome bila su postavljena i odgojno-obrazovna očekivanja: prepoznavanje različitih vrsta medija i razumijevanje njihove uloge; sigurno i odgovorno korištenje digitalnih uređaja; kritičko procjenjivanje vjerodostojnosti i primjerenosti sadržaja; suradnja u stvaranju digitalnih sadržaja i razvoj vizualne pismenosti. Projekt je proveden u vrtićkoj skupini od 20 djece u dobi od 5,5 do 6,5 godina, u razdoblju od rujna 2024. do lipnja 2025. godine. Korištene su kvalitativne i kvantitativne metode prikupljanja podataka kako bi se dobio cjelovit uvid u dječje razumijevanje medija, njihove navike i promjene tijekom projekta. Prikupljanje podataka uključivalo je individualne intervjue s djecom radi procjene njihova