Inspiracija i kreativnost na djelu u dvjema osnovnim školama – OŠ „Fran Koncelak” i OŠ Gola – pokazuje kako uobičajena nastavna jedinica u 8. razredu može biti neobična, inovativna i zabavna. Malo crta ovdje, malo crta tamo i nastalo je to što je.... Papir je bio prevelik, ali učenici nisu ostali bez ideja.....
Više u tiskanom izdanju ŠN, br.7 / 21.2.2012.

Učenici istražuju obnovljive izvore energije, bioraznolikost i morske ekosustave te traže načine kako svoje škole učiniti održivijima. Klimatsko obrazovanje najučinkovitije je kada postane dio svakodnevnog školskog života i suradnje s lokalnom zajednicom

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

Tradiciju staru petnaest i više godina da u posljednjemu „predljetnom” broju Školskih novina objavljujemo izbor literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s državnih smotri LiDraNo i LIK nastavljamo i u ovome broju (s time da smo u nekoliko prethodnih brojeva već objavili izbor iz novinarskih radova). Nažalost, zbog ograničenog prostora to može biti samo vrlo sužen izbor iz pravoga bogatstva učeničkih literarnih i likovnih ostvarenja. Oni koji žele doznati više, barem kad je riječ o literarnim radovima, mogu ih pronaći u Zborniku s ovogodišnjega LiDraNa na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

U Helsinkiju nastoje ojačati pismenost među mladima u skladu sa svojom strategijom za razdoblje 2025. – 2029., koja uključuje povećanje tjednog broja sati nastave finskog jezika i književnosti te promicanje čitanja tijekom školskog dana

Školska knjiga predstavlja nove, bogato ilustrirane slikovnice koje povezuju prirodnu dječju radoznalost s bogatstvom znanja o svijetu koji nas okružuje – od svemira i prirode do davnih civilizacija i čudesnih priča

Likovni natječaj organizira se 26. put, a literarni 8. put uz suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Hrvatskom maticom iseljenika, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske te je otvoren do kraja veljače 2026. godine

Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora

Znanost u okvirima ideologije
Od pedagogije samoupravnog socijalizma do neovisne teorije odgoja

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.

Ekološko-obrazovni projekt Najljepši školski vrtovi u suradnji već niz godina provode Hrvatska radiotelevizija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Učenici OŠ Zdenka Turkovića iz Kutjeva kroz navedeni projekt pripremili su i tiskali prekrasnu monografiju „Kutjevački križevi krajputaši – svjedoci vjere i povijesti” u kojoj su istražili i predstavili sve križeve krajputaše s područja Grada Kutjeva, njih četrdesetak