Doista nije važno je li u istraživanjima naš prosjek 480 ili 550 bodova i na kojem smo mjestu među zemljama sudionicama. Puno je važnije što je škola dala učenicima i s kojim su znanjima, vještinama i kompetencijama izašli iz školskog sustava nakon osam ili dvanaest godina mukotrpnog rada. A rezultati uvijek mogu poslužiti kreatorima obrazovnih politika u planiranju i programiranju promjena u obrazovanju...
Više u Temi broja tiskanog izdanja ŠN, br. 1 / 15. 01. 2013.

OGLAS
Novo izvješće mreže Eurydice pod naslovom „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju” istražuje kako europski obrazovni sustavi podupiru digitalno obrazovanje odnosno kako primjenjuju digitalnu tehnologiju u nastavnom procesu te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba

Nedostatak nastavnika posebno je vidljiv u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja

U jednoj posebnoj školi u Keniji učionice izgledaju posve drugačije nego drugdje. Umjesto da stoje pred učenicima i predaju, nastavnici u školi Rare Gem Talent koriste praktične metode učenja koje uključuju vid, sluh i osjetila. Takav pristup osmišljen je za posebnu skupinu učenika: djecu s disleksijom.

Institut za javne financije nesumnjivo je relevantna i respektabilna institucija u području javne politike. Upravo zato odgovornost za način na koji se njegovi nalazi interpretiraju i javno komuniciraju mora biti veća, a ne manja. Istraživanje koje je u svojoj osnovi zamišljeno kao analiza „tehničke učinkovitosti” javnih osnovnih škola završilo je kao medijska rang lista uspješnosti s posljedicama koje nadilaze znanstveni okvir.

U sklopu modularne nastave predmeta Uvod u osobne financije održan je podcast koji je uspješno povezao teorijska znanja i praktične vještine, pokazujući kako financijsko obrazovanje može biti zanimljivo, korisno i prilagođeno mladima koji su naučili kako postavljati financijske ciljeve, planirati troškove i odgovorno raspolagati novcem

Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre

Od 2008. godine program je provodilo 978 odgojno-obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, prikupivši do danas više od 1,1 milijun eura donacija za najranjiviju djecu Afrike

Iako svako dijete ima pravo na obrazovanje, razni čimbenici ‒ od ekonomskih okolnosti, sukoba i bolesti do nekvalificiranih učitelja – onemogućuju pristup prilikama za učenje od ranog djetinjstva do adolescencije. Prema UNESCO-ovim podatcima, oko 250 milijuna djece i mladih diljem svijeta ne pohađa školu, čak 6 milijuna više nego 2021. godine

Školama koje žele gimnazijske programe osigurano je 75 milijuna eura za nove učionice. S 45,6 milijuna eura planira se osigurati dodatnih 3700 mjesta, a milijarda eura osigurana je za prelazak svih osnovnih škola u jednu smjenu i ostvarivanje uvjeta za provođenje cjelodnevne škole. U tom paketu trebalo bi se (do)graditi 1030 školskih objekata te 375 školskih sportskih dvorana

Ishodi su projekta prijedlog novog kurikuluma za zanimanja slikarski, kiparski i grafički dizajner. Znanja i vještine koje su se proučavale i razvijale relevantne su za unaprjeđenje navedenih zanimanja te pomažu u konkurentnosti pojedinca na tržištu rada, odnosno pri nastavku školovanja na tercijarnoj razini, kako umjetničkih tako i tehničkih i dizajnerskih programa

Vaučere su podjednako koristili muškarci i žene, a gotovo 70 posto ih je bilo u dobi između 25 i 39 godina. Većina polaznika visoko su obrazovani pojedinci, a petina ih je sa završenom srednjom strukovnom četverogodišnjom školom

Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi