Višegodišnji projekt razvijao se i neprestano dopunjavao novim sadržajima da bi rezultirao osviješćenošću djece o potrebi očuvanja jezične baštine te o važnosti njegovanja narječja kao bogatstva našega kulturnog, jezičnog i nacionalnog identiteta...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 31 / 22.10.2019

Osim ekološkog aspekta, projektom o vodi naglasak smo stavili i na zdravstvenu dimenziju: od usvajanja navike redovitog unosa tekućine do razumijevanja važnosti higijene kao bitne uloge u očuvanju zdravlja

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Osim ekološkog aspekta, naglasak smo kroz projekt o vodi, stavili i na zdravstvenu dimenziju: od usvajanja navike redovitog unosa tekućine do razumijevanja važnosti higijene kao važne uloge u očuvanju zdravlja

Kako ističe Sanja Vuković, iza projekta stoji organizacija s dugogodišnjim iskustvom rada s mladima, koja već desetljećima djeluje kao poveznica između mladih i donositelja odluka

Program je tijekom prve godine obuhvatio oko 50 djece, a rezultati su bili vidljivi ne samo u školskom uspjehu nego i u razvoju samopouzdanja

U radu s djecom upravo takve spontane situacije prepoznajemo kao iznimno vrijedne elemente u odgojno-obrazovnom procesu koji nas vode do daljnjeg istraživanja i razvijanja projekta koji je vođen interesom djeteta

Projekt „Čuvari slavonske zemlje i tradicije” uspješno je povezao tradiciju, kreativnost, ekologiju, humanost, suvremene tehnike rada i međupredmetnu suradnju. Učenici su kroz provedene aktivnosti razvijali praktične vještine, timski rad, poduzetnički duh i svijest o važnosti očuvanja kulturne baštine Slavonije

Projekt Hongyan, pokrenut u ruralnom dijelu Kine, koristi se umjetnom inteligencijom kako bi podržao nastavnike u udaljenim područjima i učenicima pružio individualizirano vođenje. Time tehnologija postaje saveznik, a ne zamjena za učitelja

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Učenički dom Kvarner i ove je godine uspješno organizirao Projektni dan „Sidro u Kvarneru” koji je okupio učenike, mentore i suradnike iz različitih dijelova regije. Cilj je Projektnog dana povezati škole, učenike i zajednicu kreativnim, edukativnim i sportskim sadržajima te pokazati kako izgleda život i rad u domu.

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika