Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi, koju je pokrenulo Vijeće Europe 1985. godine, a od 1999. godine zajednički organiziraju Vijeće Europe i Europska unija i održavaju se svakoga rujna u 50 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije. Hrvatska se manifestaciji Dana europske baštine pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje selom graditeljske baštine. Otad se Dani europske baštine kontinuirano obilježavaju u Hrvatskoj svake godine tijekom rujna i listopada.
Svrha je Dana europske baštine – kako su to zamislili organizatori te manifestacije – informirati javnost o europskom kulturnom bogatstvu i raznolikosti, potaknuti zanimanje za europsku kulturnu baštinu, suzbijati rasizam i ksenofobiju i poticati veću toleranciju prema drugim kulturama u cijeloj Europi, informirati javnost i vlade (ili tvorce politika) o potrebi da se zaštiti kulturna baština te pozvati Europu da reagira na društvene, političke i gospodarske izazove s kojima se suočava kulturni sektor.
Manifestacija Dani europske baštine i ove se godine u Hrvatskoj tradicionalno održava u rujnu i listopadu, a ovoga puta sa središnjom temom pod nazivom Živa baština kojom se želi naglasiti važnost zajedničke kulturne baštine zajednice europskih naroda, a posebice nematerijalne kulturne baštine. Ministarstvo kulture i medija također obilježava dvadesetu godišnjicu usvajanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, kojom se Republika Hrvatska obvezala zaštititi, čuvati i očuvati nematerijalnu kulturnu baštinu. Do danas je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano više od 200 nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 21 upisano na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine, čime se Hrvatska ubraja u malu skupinu država s najviše upisa svjetskih kulturnih dobara.
U prigodi otvaranja ovogodišnjih Dana europske baštine poruku javnosti uputila je i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, koja je podsjetila kako središnja tema ovogodišnje manifestacije – Živa baština – ističe koliko je ključna uloga ljudi u njezinu očuvanju. „Tema je to koja nas, baštinike, preispituje jesmo li doista pripadnici zajednice koji s ljubavlju smišljaju, stvaraju, otimaju od zaborava te brižno čuvaju i nesebično prenose nematerijalno kulturno nasljeđe budućim generacijama. U suvremenom svijetu u kojemu sve više ljudi živi u urbanim prostorima gdje se svakodnevno suočavaju s mnoštvom izazova, brzim promjenama i sve težim pronalaskom ravnoteže i osjećaja pripadnosti, Živa baština ima sve veću važnost. Upravo nam ona, naime, jamči da će priče o ljudima, prostorima i običajima biti sačuvane te da ćemo se i dalje sjećati djelića povijesti i kulture naroda sa svim njihovim osobitostima, kako u sadašnjosti, tako i u budućim vremenima. Živa baština nije samo ukupnost događanja i aktivnosti, već je i duh zajedništva koje nas upućuje na to da smo svi povezani kroz bogatstvo kulture i tradicije. Programi Dana europske baštine podsjećaju nas na golemo bogatstvo Hrvatske koje se ogleda u tradicionalnim pjesmama, maštovitim plesovima, raznovrsnim govorima i običajima, tradicijskom načinu života, u obrtima koji su osiguravali egzistenciju obiteljima, u umješnosti pripreme hrane kao i na svo drugo, raznovrsno blago našega bogatog etnografskog naslijeđa. Sretan je čovjek onaj koji živi mudro i u suglasju s prirodom, a naša živa baština može nam i u svakodnevnom životu biti orijentir. U ovom globaliziranom, brzopletom svijetu možemo uspjeti ako imamo snažno uporište u svom zavičaju, u izvorištu svoga identiteta koji ćemo, uvjerena sam, uz ovakva događanja uspjeti sačuvati” – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Ovogodišnji Dani europske baštine u Hrvatskoj obuhvatili su stotinjak različitih događanja – priredaba, predavanja, radionica, koncerata, izložaba, predstavljanja knjiga i dr., u koja su se uključile i mnoge škole. Naravno, nemoguće je na ograničenom novinskom prostoru ni sve ih nabrojiti, a kamoli ih detaljnije predstaviti javnosti, pa evo samo nekih događanja koja bi mogla imati šire kulturološko značenje.
Posavsko selo Krapje prije 23 godine proglašeno je selom graditeljske baštine. S više od 80 drvenih kuća to selo na lijevoj obali Save na području Općine Jasenovac jedan je od bisera Parka prirode Lonjsko polje i vodi se kao spomenik kulturne baštine A kategorije. Svake godine u mjesecu rujnu u sklopu Dana europske baštine u Krapju se obilježava Dan graditeljske baštine pa je tako bilo i ove godine, 23. rujna 2023., sa svrhom promidžbe kulturnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti jasenovačke Posavine i prenošenja kulturnog i povijesnog naslijeđa na mlađe generacije.
U državnom arhivu u Pazinu 11. listopada održana su tri predavanja pod zajedničkim nazivom Glagoljica u Istri. Skup su zajednički priredili domaćin, Državni arhiv u Pazinu i Staroslavenski institut iz Zagreba, a predavači su bili akademik Milan Mihaljević, dr. sc. Sandra Požar, dr. sc. Josip Galić i dr. sc. Josip Mihaljević. Dr. sc. Sandra Požar, viša znanstvena suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, govorila je o Misalu kneza Novaka iz 1368., koji se čuva u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sačuvanih. Za istarski prostor Misal je važan stoga što je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Roča za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. O Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvoj glagoljicom otisnutoj knjizi i uopće prvoj nelatiničnoj tiskanoj knjizi zapadne civilizacije, za koji je kao predložak poslužio upravo Novakov misal, govorio je dr. sc. Josip Galić, znanstveni suradnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, dok je o beramskim glagoljičnim brevijarima i misalima, od kojih se dva brevijara i dva misala čuvaju u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani, govorio akademik Milan Mihaljević, voditelj ZCI-ja za hrvatsko glagoljaštvo. Priređena je bila i Glagoljaška igraonica za školsku dob u kojoj je dr. sc. Josip Mihaljević iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba predstavio računalne igre za učenje glagoljice koje je sam izradio. Sudionici, a to su uglavnom bili školarci, mogli su se okušati u tim igrama na računalu ili svojim mobilnim telefonima.
U ovogodišnji program Dana europske baštine, inicijativom Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, uključena je bila i manifestacija „Živa baština – nematerijalna kulturna baština Hrvata iz Vojvodine”.
Naime, Odjel za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, nakon uspješne realizacije programa i velikog interesa zagrebačke publike za Noć knjige s njihovim zajedničkim nastupnim geslom „Od kazivača do čitača” odlučili su nastaviti suradnju i u sklopu manifestacije Dana europske baštine 2023. U tu svrhu od 5. do 26. rujna 2023. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu bila je upriličena izložba „Živa baština: Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji”, koja je plod prekograničnoga projekta pod nazivom „Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u funkciji razvoja i suradnje”. Autorica je izložbe Katarina Čeliković. Projekt je financiralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, a proveo ga je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u partnerstvu s Filozofskim fakultetom iz Osijeka.
Cijeli projekt i izložbu popratio je i tiskani reprezentativni katalog, koji je dostupan i na internetskoj adresi Zavoda (https://www.zkvh.org.rs/katalog-nkb-hrvata-u-srbiji/1). Cijeli projekt sadrži dvadeset dva baštinska elementa, a ovdje spomenimo samo neke: primjerice, Bunjevački govor bačkih Hrvata, Šokački govor bačkih Hrvata, Dužijanca – običaj proslave završetka žetve, Bunjevačko momačko kolo, a tu su i drugi zanimljivi sadržaji koji su dostupni u virtualnoj inačici (https://www.youtube.com/watch?v=OHMA0MQ6cHg).
Etnografski muzej pripremio je bogat i raznolik program pod nazivom Dani žive baštine u Etnografskom muzeju u sklopu Dana europske baštine 2023. i obilježavanja dvadesete godišnjice usvajanja UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Suradnici na programu su Institut za etnologiju i folkloristiku, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado i Međunarodna smotra folklora. Izložba je otvorena 3. listopada i moći će se razgledati sve do 31. listopada 2023. godine.
Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama” nastala je 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva. Autor je izložbe viši kustos Etnografskoga muzeja Matija Dronjić, a na otvorenju izložbe pojedine primjere nematerijalne glazbene baštine predstavio je ansambl Lado.
Nadalje, u suradnji s Institutom održan je i okrugli stol s temom „Dobra praksa 20 godina nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj i kako dalje” na kojem su sudjelovali priznati stručnjaci koji se već dugi niz godina bave fenomenima hrvatske nematerijalne baštine, a 24. listopada održat će se predstavljanje knjige Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija! – etnografija Lastovskoga poklada, autora dr. sc. Ive Niemčić i dr. sc. Joška Ćalete u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku i JU Park prirode Lastovsko otočje. Odjel edukacije EMZ-a održat će niz edukativnih radionica za djecu i odrasle, prijava je obvezna na: edukacija@emz.hr.
Ministarstvo kulture i medija dodjeljuje visoku strukovnu Nagradu Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulture baštine u Republici Hrvatskoj. Svečana dodjela Nagrade za 2022. godinu održana je 19. rujna 2023., u prostoru Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu u sklopu obilježavanja Dana europske baštine, a nagrade je ovogodišnjim dobitnicima uručila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Nagradu Vicko Andrić za životno djelo dobio je dr. sc. Josip Belamarić, povjesničar umjetnosti, muzikolog, konzervator i predstojnik podružnice Instituta za povijest umjetnosti Centar Cvito Fisković u Splitu. Godišnju nagradu, koja se dodjeljuje pojedincima za izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, dobila je konzervatorica Ana Vranić Rob iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobio Tibor Martan iz Novog Marofa za iznimno zalaganje za očuvanje tradicijske baštine putem istraživanja, prezentacija te prijenosa znanja na mlađe naraštaje.