Na ovogodišnjoj konferenciji koja se održava od 29. travnja do 1. svibnja u Brelima razgovarat ćemo o izazovima umjetne inteligencije u obrazovanju, o posljedicama pretjerane upotrebe digitalnih medija na neurobiološki, psihosocijalni i tjelesni razvoj djece i mladih te o važnosti provođenja preventivnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama

Hrvatska zajednica osnovnih škola osnovana je 1966. godine, a temeljna djelatnost i ideja osnivanja bila je jače, smisleno i organizirano bavljenje stručnim pitanjima te unaprjeđivanje radnog prava i položaja zaposlenih u osnovnom školstvu. Suprotno čestom mišljenju, Zajednica nije udruga nego ustanova, točnije zajednica ustanova od oko 740 vjernih članica, primarno osnovnih škola, ali i pridruženih odgojno-obrazovnih ustanova kao što su vrtići, glazbene škole, srednje i strukovne škole, vjerske i privatne škole i učenički domovi. Zajednica ima Upravno vijeće sastavljeno od 15 ravnatelja iz cijele Hrvatske i izabranih na skupštini s kojima također vrlo uspješno surađuje. O tome što Hrvatska zajednica osnovnih škola danas radi i po čemu je prepoznata u prosvjetnoj javnosti razgovarali smo s njezinom ravnateljicom Jasminom Hamer.

‒ Danas je, kao i u vrijeme njezina osnivanja, temeljna i prepoznatljiva djelatnost Hrvatske zajednice osnovnih škola pravna podrška i savjetovanje te pomoć ravnateljima, tajnicima i voditeljima računovodstva odgojno-obrazovnih ustanova u stručnom i pravnom funkcioniranju uz pravodobno informiranje o svim aktualnostima u pravnim propisima. S obzirom na svoju svrhu Hrvatska zajednica osnovnih škola često je analizirala i davala prijedloge o zakonskim aktima i bavila se poboljšanjima i promocijom novih pristupa poučavanja. Tijekom godina uloga i utjecaj Zajednice na odgojno-obrazovni život mijenjala se ovisno o okolnostima, počeli smo se isticati i s drugim aktivnostima i inicijativama. Moram spomenuti Međunarodnu konferenciju za primarno obrazovanje, zatim stručno-znanstveni skup „Umrežavanje vrtića i škola” koji organiziramo s Inicijativom ZVIS ‒ Zajedno vrtići i škole, a tu su još brojni regionalni skupovi, modularna usavršavanja za tajnike i ravnatelje u prvom mandatu, Erasmus+ projekt, sudjelovanje na stručnim panel-raspravama ‒ rekla je na početku Jasmina Hamer.

Zajednica je u posljednjih nekoliko godina postala doista prepoznatljiva po odlično organiziranim i vrlo posjećenim stručnim skupovima.

‒ Organizaciji državnih stručnih skupova i savjetovanja pristupamo promišljeno i temeljito. Nijedna naša tema nije odabrana slučajno, jer želimo zadovoljiti načelo aktualizacije, angažirati autentične stručnjake, što nekad nije lako, odabrati dobar termin i destinaciju, pristupačnu cijenu, financijsku održivost, pravilan omjer rada, druženja i umrežavanja i uza sve to sudionicima ponuditi i neke kulturne sadržaje. Pomno pratimo potrebe i probleme s kojima se susreću tajnice, ravnatelji i voditelji računovodstva i trudimo se takve im teme prezentirati. U stalnoj smo komunikaciji s njima, respektiramo njihova mišljenja i uključujemo ih u naše skupove. S druge strane, cijenimo novac državnog proračuna, ali i lokalnih, koji škole ulažu na stručna usavršavanja i pazimo da su teme ciljane, aktualne i da predavači mogu vjerodostojno prenijeti informacije i znanja sudionicima koja su poslije korisna i primjenjiva u ustanovama. Imamo jako dobru suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za mobilnost i programe Europske unije, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Sektorom za inspekcijski nadzor, CARNET-om i svim srodnim institucijama koje su u nama prepoznale jednog od partnera. Jedan je od naših ciljeva i poticanje međuinstitucionalne povezanosti i otvorenosti za sve oblike suradnje o temama i sadržajima za koje smatramo da nadograđuju i unaprjeđuju obrazovni sustav i pomažu mu da zakonito funkcionira.

Ima li puno pravnih problema u školama?

‒ Dobivamo jako puno upita o specifičnim situacijama, ali i onih koja ne spadaju u naše područje. Škola je živo tijelo, mijenja se, prilagođava i ne može se sve regulirati zakonima i podzakonskim aktima koji se isto tako stalno mijenjaju. S druge strane, stalno smo suočeni s nekim izazovnim situacijama kojima se prilagođavamo. Spomenut ću samo neke: potres, korona, vršnjačko nasilje, digitalizacija obrazovanja... Trenutno je obrazovna javnost uzburkana zbog novog Zakona o plaćama i Uredbe o koeficijentima pa se i mi brzo prilagođavamo. U svakodnevnom smo kontaktu s većim dijelom naših članica. S nekima samo popričamo, s nekima podijelimo probleme, neke žele potvrdu onoga što već znaju, s nekima zajedno dođemo do rješenja, nekima smo podrška u zamršenim situacijama, a od nekih i mi učimo. Osim naše pravne savjetnice, tu je i prošireni pravni tim koji se uključuje u konzultacije kako bismo bili sigurniji u odgovorima. Želimo pomoći, usmjeriti, ali naša je uloga ipak savjetodavna, a ravnatelj na kraju bira smjer rješavanja problema.

Prije dvije godine organizirali ste prvu međunarodnu konferenciju namijenjenu ponajprije primarnom obrazovanju.

‒ Pratim odgojno-obrazovnu scenu i mišljenja sam da je velik dio naših učitelja jako stručan, napredan i kompetentan. Mnogo ih napreduje u zvanju, upisuje doktorate, uvodi pozitivne promjene u učionice, implementira odlične projekte u škole i lokalne zajednice, aktivno se uključuje u pregovore o svom statusu, promišlja o problemima i traži rješenja. Učiteljski i ostali fakulteti pružaju im temeljito teorijsko interdisciplinarno obrazovanje i praktične metode, vještine i alate za rad s učenicima. Ali onda slijedi nadgradnja.

Ideja za organizaciju međunarodne konferencije došla je kao produkt potrebe i iskustva da baš ti znatiželjni i napredni učitelji, stručni suradnici, osim temeljnih znanja o nastavi koje usavršavaju na županijskim stručnim vijećima i skupovima koje za njih organizira Agencija, dobiju širi i raznovrsniji uvid u obrazovne politike, nove spoznaje, istraživanja i procese u okružju i mogućnost refleksije i samorefleksije kao moćnog alata za promjene. Okupila sam organizacijski i programski tim, to su sjajne kolegice i kolege iz cijele Hrvatske koje se ističu u odgojno-obrazovnoj zajednici svojim znanjem i kompetencijama i aktivno su uključene u organizaciju. Svaka je od njih posebna, a sve zajedno jako smo uigrane.

Praćenje promjena i novih politika u Europi omogućava hrvatskim učiteljima da ostanu u skladu s međunarodnim standardima i trendovima u obrazovanju i da na vrijeme budu informirani kako se nositi sa složenim izazovima suvremenog obrazovanja. To je posebno važno jer omogućava osiguranje kvalitete obrazovanja i konkurentnosti u globalnom kontekstu i omogućuje učiteljima da čuju različite perspektive i pristupe rješavanju izazova u obrazovanju.

Čini se da je učiteljima potreban i takav način stjecanja znanja, a aktivno sudjelovanje osnažuje ih kako bi što kvalitetnije obavljali svoj posao, a time i utjecali na pozitivne promjene u svojoj školskoj ustanovi.

‒ Kad učitelji, ravnatelji i stručni suradnici sudjeluju na međunarodnim konferencijama i dijele svoja iskustva, prakse i dostignuća, to može pomoći u podizanju ugleda njihove škole. To može rezultirati pozitivnim promjenama u školskoj kulturi, obogaćivanju školskog kurikuluma novim idejama i rješenjima, pridonijeti stvaranju boljeg okružja za učenje i razvoj učenika i naravno njih samih. Ako škola ima samo jednog učitelja ili mini tim koji prati te promjene, ima veliku pokretačku snagu da se razvija i spremno odgovara na izazove. Sve navedeno unaprjeđuje odgojno-obrazovni sustav škola i posljedično pruža mogućnosti učenicima da stjecanje znanja, životnih vještina i kompetencija bude u suglasju s pozitivnim odgojno-obrazovnim pristupima. Interes za dolazak na našu konferenciju je velik, ali katkad čujem od učitelja da u tome nemaju podršku svojih ravnatelja, što me iznenađuje i žalosti. Vjerujem da postoje objektivni razlozi financijske prirode, ali ipak, većina ravnatelja koji su i sami učitelji prepoznaju vrijednost svojih dojučerašnjih kolega učitelja i ulaganja u njihovo znanje.

Osim slušanja plenarnih predavanja vrsnih stručnjaka svjetskoga glasa, sudionici konferencije imaju priliku predstaviti vlastite stručne ili znanstvene radove ili rezultate istraživanja.

‒ Učitelji i obrazovni stručnjaci imaju mogućnost prijavljivati primjere stručne prakse, radionice ili istraživanja koja prezentiraju na posebno organiziranim radionicama u sklopu konferencije. Prezentiraju se inovativni pristupi rada koji uspoređuju ili objedinjuju nove i tradicionalne metodičke pristupe u nastavi, razmjenjuju se stečena znanja, a učitelji i obrazovni stručnjaci povezuju se u svrhu razmjene iskustava i primjera iz nastavne prakse. U program konferencije uključujemo i učitelje, pa smo prošle godine imali glazbenu školu Jan Vlašimsky iz Virovitice koja nas je oduševila svojim izvedbama, a ove nam godine dolaze dva zbora ‒ Benette iz Dugog Sela i Trpimirke iz OŠ Knez Trpimir iz Kaštel Gomilice, koje pripremaju glazbeni program. S obzirom na velike troškove organizacije, imamo sponzore i donatore koji nas prate kao npr. Školska knjiga, Alfa, CARNET, Grad Dugo Selo, Janaf, Finska ambasada, Profil, Ljevak, općine i ostali koji se prigodno uključuju.

Na prethodne dvije međunarodne konferencije ugostili ste impozantne predavače. Moramo spomenuti Ranka Rajovića, dugogodišnjeg predsjednika Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ova suradnika na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja te autora NTC sustava učenja, a predavači su bili i poznati matematičar Toni Milun, finska stručnjakinja za praktične vještine Anne Posti, Britanka Mina Patel, znanstvenica koja se bavi dječjom književnošću, medijskom kulturom i digitalnim medijima Marina Gabelica, Josip Burušić, posebni savjetnik ministra Radovana Fuchsa, i mnogi drugi. Kakva će biti ovogodišnja konferencija?

‒ Na ovogodišnjoj konferenciji koja se održava od 29. travnja do 1. svibnja u Brelima razgovarat ćemo o izazovima umjetne inteligencije u obrazovanju, o posljedicama pretjerane upotrebe digitalnih medija na neurobiološki, psihosocijalni i tjelesni razvoj djece i mladih. Jedna je od tema i važnost provođenja preventivnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama radi suzbijanja sve većeg broja ovisnosti i neprimjerenih, nasilnih ponašanja koje vidimo na ulici i u školama. Naši sudionici imat će priliku poslušati predavanja priznatog njemačkog neuroznanstvenika, psihijatra i pisca dr. Manfreda Spitzera koji se bavi pojmom digitalne demencije i epidemije pametnih telefona. Brojne studije nedvosmisleno pokazuju da pametni telefoni negativno utječu na koncentraciju, na procese učenja; pokazuju da će učenici, ako im se u ruke daju pametni telefoni i ako se njima pretjerano služe, biti gori u učenju. Dolazi nam Korado Korlević, najpoznatiji hrvatski učitelj i astronom koji će na svoj poseban način govoriti o obrazovanju. Alma Rovis Brandić, priznata stručnjakinja za preventivne programe, predstavit će novija istraživanja i modele prevencije, a dr. Nina Novak savjetnica u slovenskom Zavodu za šolstvo, pozabavit će se vrjednovanjem. Belgijski pedagog Bart Verswijvel motivirat će učitelje da ostanu strastveni u poučavanju, a savjetnica za obrazovnu tehnologiju Arijana Blažić govorit će o primjeni umjetne inteligencije u obrazovanju. Sve će to nakon konferencije biti objavljeno u zborniku radova koji je uvršten u međunarodni upisnik pod svojim ISSN brojem.

Vjerujem da smo izabrali aktualne i intrigantne teme koje učitelji koji drže do vlastitog profesionalnog razvoja žele čuti, susresti se s vrhunskim stručnjacima i kolegicama i kolegama iz drugih sredina te razmijeniti mišljenja i usvojiti neka nova znanja i vještine kojima će oplemeniti svoj rad u razredu. Pozivam sve koji se bave primarnim obrazovanjem da prijave svoje radove i pridruže nam se na predstojećoj međunarodnoj konferenciji.