))Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u javnoj raspravi paket od 148 dokumenata strukovnih kurikuluma koji čine temelj najavljenoj reformi strukovnih škola. Riječ je o dugo pripremanom i zbog različitosti programa iznimno kompleksnom projektu pokušaja modernizacije strukovnih programa čija je glavna novina uvođenje modula umjesto pojedinih nastavnih predmeta, kao i objedinjavanje pojedinih starih nastavnih planova i programa u jedan kurikulum. Predmeti poput fizike, kemije, biologije te politike i gospodarstva više ne će postojati već će njihovi sadržaji biti integrirani u module. Kao nastavni predmeti ostali bi povijest, geografija, vjeronauk i etika. Predmetima ključnima za državnu maturu (hrvatski, matematika, strani jezik) pojačat će se satnica na razinu gimnazijske. Ideja nositelja projekta Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) jest odmicanje od predmeta i prelazak na module koji se ne bi nužno provodili tijekom cijele školske godine. Neki bi trajali manje od polugodišta, neki polugodište, pri čemu je osnovna razlika između modula i predmeta u preraspodjeli: više dosadašnjih sličnih ili istih sadržaja različitih predmeta povezuje se u jedan modul, a ti sadržaji pretvaraju se u ishode učenja. Budući da to podrazumijeva posve drukčiju organizaciju nastave, ali i međusobnu suradnju nastavnika različitih predmeta, dio nastavnika već neko vrijeme pruža otpor iz straha od gubitka satnice. Poruke resornog ministra Radovana Fuchsa kako zbog ove reforme nastavnici ne će ostajati bez posla ne djeluju smirujuće na nastavnike. Naime, u otvorenoj javnoj raspravi nastavnici iskazuju nezadovoljstvo brisanjem pojedinih predmeta, poput politike i gospodarstva. „U današnjem vremenu lake medijske manipulacije učenici svih profila trebaju produbiti uvide u politiku, političko djelovanje, demokratske procese. To je veliki gubitak za strukovno obrazovanje i apeliram da se kurikulum prilagodi i misli na budućnost svih nas”, jedan je od prvih komentara. Donošenjem odluke o „brisanju pojedinih predmeta” ili „smanjenjem na minimum” dovodi se do ograničavanja mogućnosti, sposobnosti, a i kritičkog mišljenja. Jesu li djeca onih koji su donijeli ovakvu odluku završili školovanje ili se još školuju?, pita drugi komentator. U javnu raspravu među ostalima se uključio i pročelnik Odsjeka za povijest Domagoj Tomasašić s Filozofskog fakulteta u Splitu: „Predloženo drastično smanjenje satnice Povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama potpuno je promašeno. Naime, predložena inačica nacrta kurikula naglašava da 'nastava Povijesti ima važno i neizostavno mjesto u strukovnom obrazovanju', navodeći u nastavku niz kompetencija koje bi učenici trebali steći kako bi postali 'aktivnim građanima', od razumijevanja vlastitog identiteta, vrednovanja kulturne baštine, razumijevanja sadašnjosti, uvažavanja različitih perspektiva, kritičkog mišljenja, prepoznavanja određenih društvenih vrijednosti itd. Dakle, neosporno je, prema autorima nacrta