Agonija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja je započela aferom Međunarodne ljetne škole zbog koje je smijenjen dekan Darko Tipurić, završena je konačnim izborom novog dekana. Privremena dekanica Melita Kovačević objavila je da je za novog dekana izabran prof. dr. sc. Tonći Lazibat, predloženik Katredre za trgovinu, za sljedeće dvogodišnje mandatno razdoblje. U drugom krugu Lazibat je sa 82 glasa pobijedio protukandidatkinju prof. dr. sc. Vesnu Vašiček koja je osvojila 60 glasova...
Više u tiskanom izdanju.

Prestižni tehnološki instituti u Indiji simbol su uspjeha i društvenog ugleda, no iza slike akademske izvrsnosti kriju se snažan pritisak, diskriminacija i sve češća samoubojstva studenata

Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)

S početkom nove nastavne godine počele su i učeničke migracije ‒ oko 4300 učenika krenulo je u srednje škole izvan svoje županije u kojoj su završili osnovno obrazovanje. Riječ je o otprilike 11 posto ukupne populacije. Rekorder po broju učenika koji mijenjaju županiju školovanja je Zagrebačka županija, čijih je 58 posto učenika – njih 1829 – upisalo srednje škole u čak 11 drugih županija. Većina učenika odabrala je Zagreb. Usporedno, 70 posto učenika Zagrebačke županije mijenja općinu školovanja, njih više od 2200

Splitski teološki časopis Crkva u svijetu (koji je u ozračju poslijekoncilske obnove prije šezdeset godina osnovao splitski nadbiskup Frane Franić, koji mu je u početku bio i glavnim urednikom) donosi u prvome ovogodišnjem broju nekoliko priloga koji se svojom tematikom dotiču škole, odnosno odgoja i obrazovanja, pa pogledajmo o čemu je riječ.

Vrijedno je to djelo o svim događajima koji su obilježili povijest škole od njezina osnutka 1928. godine pa sve do danas, djelo koje trajno bilježi zasluge i nastojanja svih koji su zaslužni za razvoj ekonomskog obrazovanja u Daruvaru

Najmanje 30 posto djece koja pohađaju vrtiće u nepovoljnom su položaju zbog razvojnih, zdravstvenih ili obiteljskih rizika, a odgojitelji su nezadovoljni podrškom kakvu dobivaju. U samo 43 posto gradova i deset posto općina postoji mogućnost produženog boravka za učenike. Učenici gimnazija izloženiji su problemima mentalnog zdravlja, stresa i anksioznosti, dok učenici strukovnih škola imaju veći broj izostanaka s nastave od učenika gimnazija. U posljednjih deset godina broj sati izostanaka iz škole povećao za 57 posto, s prosječno 72 sata izostanka po učeniku. Samo 31 posto romske djece u dobi od 14 do 19 godina se školuje... Je li nam to postalo normalno?



Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi