Praktična nastava gotovo ne postoji i više se ne obavlja u tvornicama. Obrazovni sustav protežira gimnazijsko obrazovanje, a trogodišnje strukovno obrazovanje traži polaganje razlikovne godine za upis na fakultete te na taj način dodatno destimulira upise u strukovne škole. Sve u svemu, obrazovni sustav u Hrvatskoj uopće ne korespondira s realnim sektorom i potrebama na tržištu rada...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 9 / 13.03.2018

Kako uhvatiti tempo rada s učenicima koji uporno zaboravljaju osnovne definicije, vječno su umorni, gotovo sve im je dosadno, a nastavniku se obraćaju svisoka? U osmom razredu ne znaju što znači autohtono, antikvarijat, fusnota, ustav, politička stranka, pa i udovica ili – misa. Misa je za njih mjesto gdje se ide u crkvu, autohtono iskrive u – „autohotno”

Provodimo na desetke školskih projekata, i to na dnevnoj i tjednoj bazi, pa kad slušamo o primjerima dobre prakse na stručnim usavršavanjima nama sve to izgleda banalno i uobičajeno jer nam je to školska svakodnevica, dok je to u mnogim školama uvijek nešto vrlo posebno i istaknuto. Mi tako radimo svakoga dana – ravnateljica Vesna Vrbanović Jančić

Kako je objasnila državna tajnica Iva Ivanković, cilj je najiskusnijim profesionalcima u sustavu omogućiti dulji ostanak na radnim mjestima. Izvanredni studenti moći će studirati 15 godina, u odnosu na dosadašnjih deset

Uz ograničene resurse i nedostatak stručnih suradnika, sustavan rad s darovitim učenicima često ovisi o inicijativi i dodatnom angažmanu učitelja. Naša škola već godinama nema niti jednog stručnog suradnika zaposlenog na puno radno vrijeme

Učenicima sa slabim znanjem njemačkog jezika ljetni praznici trajat će sedam umjesto devet tjedana, a ostatak će vremena pohađati intenzivnu nastavu. Za roditelje koji ne budu poštivali novu regulativu, predviđene su novčane kazne u iznosima do 1000 eura

Dugogodišnju predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzanu Hitrec (četiri mandata po četiri godine), nakon izbora koje je u tjednu za nama u Poreču provela Skupština Udruge, naslijedio je ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek, Antun Kovačić. S novim predsjednikom, diplomiranim inženjerom elektrotehnike koji je na čelu osječke strukovne škole 11 godina, razgovarali smo dan nakon izbora.

Bila je simbol strasti prema obrazovanju, neumorne borbe za slobodu mišljenja i stvaranje prostora u kojem su se mladi ljudi mogli razvijati u slobodne, kritički osmišljene i odgovorne osobe. Kao utemeljiteljica privatnog školstva u Republici Hrvatskoj, dala je neprocjenjiv doprinos obrazovnom okružju, stvarajući školu koja je postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i za slobodu i autonomiju u učenju

UNESCO je upozorio kreatore politike na nepromišljeno prihvaćanje digitalne tehnologije, tvrdeći da se njezin pozitivan učinak na ishode učenja i ekonomsku učinkovitost može precijeniti, a novo nije uvijek bolje. „Ne čine sve promjene napredak. Samo zato što se nešto može učiniti ne znači da i treba biti učinjeno”, zaključuje se u izvješću.

Oko 200 učenika i njihovih mentora učiteljica i učitelja na izložbenim su prostorima predstavili svoj rad i proizvode – ukrasno-uporabne predmete, tradicijske, poljoprivredne i kozmetičke proizvode, proizvode od keramike i stakla, originalne suvenire i još mnogo, mnogo toga što su zadruge radile tijekom protekle školske godine.

Već niz godina imamo kroničan manjak nastavnika biologije, fizike, matematike i kemije i zato smo uveli program stipendiranja studenata upravo u tim područjima, a koji kane upisati nastavničke smjerove. Riječ je o 600 eura mjesečno, što je jako izdašna stipendija. S druge strane, već sada imamo viškova u školama u nekim drugim predmetima, a posebno u razrednoj nastavi. Upravo zbog toga otvaramo mogućnost da se ti učitelji zaposle u predškoli, što može samo poboljšati kvalitetu tog dijela sustava.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa