Imamo 30-ak izvannastavnih aktivnosti među kojima su sve one klasične iz jezično-umjetničkog područja, sportske sekcije, učenička zadruga, klub ljubitelja knjige i filma. Putujući malo po Europi vidjeli smo što drugi rade pa smo se bacili u medijske vode i već smo snimili četiri filma te umjetnošću želimo potaknuti učenike da se bave medijima i da čitaju i ono što nije u popisu lektire. Imamo i projekt „Miss knjige” u kojemu učenici mogu predstaviti bilo koju knjigu koju su pročitali pa nagrađujemo najbolje prezentacije – ravnateljica Antea Rukavina Ivanjko

Do prije desetak godina mnogi nisu ni čuli za jezera koja su budućnost istočnog dijela grada Zagreba, a nakon fešte održane prve listopadske subote mnogi izjavljuju kako bi sjajno bilo da soblinečka jezera postanu nešto poput „sesvetskog Bundeka”

Ovim su projektom svi nastavnici i nastavnice matične osnovne škole te Područne škole Adamovec ostvarili ono najvažnije, a to je osvještavanje ljubavi prema svom gradu, njegovim ulicama, trgovima, slastičarnicama, muzejima, poticanje na što više odlazaka u šetnje gradom, posjet muzejima, otkrivanje važnosti vlastitog identiteta, važnost shvaćanja da mjesto na kojem si rođen, gdje se školuješ, radiš, odrastaš ili stanuješ neupitno formira svakog od nas kao ljude, stanovnike našeg grada, ali i naše zemlje

Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice. Scenaristica je Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, a redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave

Oba bezvremenska djela svjetske književnosti objavljena su u raskošnom ruhu koje spaja vrhunski dizajn i ekskluzivne interaktivne 3D ilustracije te pruža jedinstven doživljaj čitanja djeci, mladima i odraslima

Kako nam je pojasnio Antun Matija Filipović, voditelj službe za operativnu sigurnost CARNET-a, digitalni dokumenti imat će kvalificirani pečat i QR kod, čime se osigurava pravna sigurnost, a svi su dokumenti usklađeni s e-upravom

Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje

Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…

Bio je pedagog, nastavnik praktičar i teoretičar, posebice na području materinskog jezika; bio je, do posljednjeg dana života, publicist i novinar

Tijekom cijele prošle godine 75. obljetnicu Školskih novina obilježili smo rubrikom Vremeplov u kojoj smo „iz riznice autora, članaka i knjiga” izdvojili one za koje smo smatrali da na njih treba podsjetiti i da će zanimati i današnje čitatelje

U ovom kratkom sjećanju puno je toga izostalo, no ostaje moja zahvalnost svima koji su zdušno, na razne načine, pridonosili da Školske novine (i tjednik i njegov nakladnik) opstanu i budu bolje. Kad sam odlazio, nisam bio nezadovoljan, dapače. Još da nije bilo, pri samom kraju, pandemije zbog virusa COVID-19 te potresa...

Više od 60 posto djece večera uz mobitel, 37 posto ih barem jednom tjedno na internetu traži informacije o zdravlju – svako peto i o mentalnim teškoćama, a u dobi od 16 godina 40 posto mladih prima seksualne poruke. Čak 42 posto djece tvrdi da (gotovo) nikada s roditeljima ne razgovaraju o tomu što rade na internetu

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)