Znanstvena karijera Bilića Prcića i interes za ovo znanstveno područje određena je njegovim prvim zaposlenjem u području edukacijske rehabilitacije. Naime, nakon završenog fakulteta, njegovo je prvo radno mjesto bilo u Centru za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih Vinko Bek…
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 17-18 / 10.05.2022

Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“

Posljednji ispraćaj prof. dr. sc. Slobodana Kaštele bit će u srijedu, 2. rujna, u 11.40 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj priopćio je HAZU

Prestižni tehnološki instituti u Indiji simbol su uspjeha i društvenog ugleda, no iza slike akademske izvrsnosti kriju se snažan pritisak, diskriminacija i sve češća samoubojstva studenata

Utemeljitelj znanstvene metodike i obrazovne kroatistike – bio je novinar, glavni urednik i direktor Školskih novina šesnaest godina

Izložba, koju je otvorila gradonačelnica Iloka Renata Banožić, prikazuje drvene objekte otisnute na platnu i po svemu je neuobičajena, kako po temi i tehnici izrade radova tako i po mjestu izložbe

U Zagrebu je iznenada u 76. godini preminuo Ante Selak.

Splitski teološki časopis Crkva u svijetu (koji je u ozračju poslijekoncilske obnove prije šezdeset godina osnovao splitski nadbiskup Frane Franić, koji mu je u početku bio i glavnim urednikom) donosi u prvome ovogodišnjem broju nekoliko priloga koji se svojom tematikom dotiču škole, odnosno odgoja i obrazovanja, pa pogledajmo o čemu je riječ.

Utemeljitelj prestižne nagrade dr. sc. Ante Žužul prihvatio je prijedlog Davida Kuzmića, maturanta iz Đurđevca, da dodatno nagradi još dvoje maturanata s najboljim rezultatom iz hrvatskog jezika i povijesti na državnoj maturi pa su uz Laru Usmiani iz Srednje škole Antuna Barca u Crikvenici, dodatni ovogodišnji dobitnici Nagrade „Ante Žužul” Vicenca Arbunić iz V. gimnazije „Vladimir Nazor” Split za najbolji rezultat iz hrvatskog jezika i Stjepan Žužić iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku za najbolji rezultat iz povijesti

• Dirljivo pismo Davida Kuzmića motiviralo je dr. sc. Antu Žužula, utemeljitelja istoimene nagrade (od 2022. godine) da ovih dana dodijeli još dvije dodatne nagrade i time pruži maksimalan poticaj učenicima koji briljiraju na pojedinačnim područjima hrvatskog jezika i povijesti
• Mladom Đurđevčaninu smeta drugorazredan tretman humanističkih znanosti u odnosu prema sve traženijem STEM području koje se intenzivno promiče; oduševljen je činjenicom da predsjednik Upravnog odbora Školske knjige prepoznaje važnost humanističkog obrazovanja u oblikovanju nacionalnog identiteta

Najmanje 30 posto djece koja pohađaju vrtiće u nepovoljnom su položaju zbog razvojnih, zdravstvenih ili obiteljskih rizika, a odgojitelji su nezadovoljni podrškom kakvu dobivaju. U samo 43 posto gradova i deset posto općina postoji mogućnost produženog boravka za učenike. Učenici gimnazija izloženiji su problemima mentalnog zdravlja, stresa i anksioznosti, dok učenici strukovnih škola imaju veći broj izostanaka s nastave od učenika gimnazija. U posljednjih deset godina broj sati izostanaka iz škole povećao za 57 posto, s prosječno 72 sata izostanka po učeniku. Samo 31 posto romske djece u dobi od 14 do 19 godina se školuje... Je li nam to postalo normalno?

Godišnja nagrada Ministarstva znanosti i obrazovanja maturantima koji su ostvarili izniman uspjeh na ovogodišnjoj državnoj maturi te još tri nagrade ‒ Nagrada „Marin Soljačić”, Nagrada „Ante Žužul” te Nagrada S&T Hrvatska ‒ dodijeljene su 24. srpnja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je i ove godine novčanim iznosom od 333 eura te posebnim priznanjima nagradilo najbolje maturante, njih ukupno 28, koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature na višoj razini, učenici strukovnih škola koji su ostvarili sto posto bodova na nekom od ispita te učenici koji su dva ispita riješili sa sto posto bodova, a nisu ni u jednoj od spomenutih kategorija.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo