Posljednji ispraćaj prof. dr. sc. Slobodana Kaštele bit će u srijedu, 2. rujna, u 11.40 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj priopćio je HAZU
U četvrtak, 27. kolovoza 2026., u Zagrebu je u 85. godini života umro član suradnik Razreda za društvene znanosti i dugogodišnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, izvijestio je HAZU.
Prof. Kaštela rođen je 13. rujna 1941. u Novigradu (Dalmatinskom), a od 1946. živio je u Zagrebu, gdje je završio školovanje i Pravni fakultet. Doktorirao je 2000. godine, a 2006. izabran je za člana suradnika HAZU. Od 1978. do travnja 2012. obnašao je dužnost tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a potom do kolovoza 2014. bio je savjetnik predsjednika Akademije.
Posljednji ispraćaj prof. dr. sc. Slobodana Kaštele bit će u srijedu, 2. rujna, u 11.40 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj priopćio je HAZU.
Od 2005. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, a redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je od 1991., od 1977. član suradnik
Od 1992. do 1994. bio je pomoćnika ministra znanosti zadužen za društvene i humanističke znanosti. Uoči donošenja Ustava Republike Hrvatske 1990. bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je izradilo podlogu za raspravu o novom grbu i definiralo njegov konačan izgled
Jedan od najvećih suvremenih hrvatskih pjesnika, Petar Gudelj, umro je u 92. godini života, 12. veljače, u krugu svoje obitelji u Zagrebu. Objavio je 32 autorske knjige pjesama i pjesničke proze, od toga 8 u Školskoj knjizi, za koju je pripremio antologiju Kada se sunce ženilo – cvjetnjak usmenih lirskih pjesama, Zagreb, 2012. U pripremi je u Školskoj knjizi trosveščani Izbor iz djela Ponor i trstika.
Od 1992. do 1994. bio je pomoćnika ministra znanosti zadužen za društvene i humanističke znanosti. Uoči donošenja Ustava RH 1990. bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je izradilo podlogu za raspravu o novom grbu Republike Hrvatske i definiralo njegov konačan izgled
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju