Nakon ljetne pauze i više nego zaslušenih godišnjih odmora naših prosvjetara, Školske novine vraćaju se u naše zbornice i druge odgojno-obrazovne ustanove. Novi broj tiskanog izdanja izlazi u utorak, 8. rujna, na povećanom broju stranica.
U prvome jesenskome broju Školske novine, između ostalog, donose veliki intervju s novim ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom, reportažu iz Osnovne škole Bakar te veliki tematski prilog o rezultatima ovogodišnje državne mature...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26-27 / 08.09.2020.

Bio je pedagog, nastavnik praktičar i teoretičar, posebice na području materinskog jezika; bio je, do posljednjeg dana života, publicist i novinar

Tijekom cijele prošle godine 75. obljetnicu Školskih novina obilježili smo rubrikom Vremeplov u kojoj smo „iz riznice autora, članaka i knjiga” izdvojili one za koje smo smatrali da na njih treba podsjetiti i da će zanimati i današnje čitatelje

U ovom kratkom sjećanju puno je toga izostalo, no ostaje moja zahvalnost svima koji su zdušno, na razne načine, pridonosili da Školske novine (i tjednik i njegov nakladnik) opstanu i budu bolje. Kad sam odlazio, nisam bio nezadovoljan, dapače. Još da nije bilo, pri samom kraju, pandemije zbog virusa COVID-19 te potresa...

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)

Prvi razgovor s jednim biskupom u 75-godišnjoj povijesti Školskih novina o temi odgoja, obrazovanja, katoličkim školama te važnosti oslobađanja jednoobraznog koncepta odgoja i obrazovanja u hrvatskom društvu

Talijanska vlada Giorgije Meloni predložila je ograničenje udjela djece migranata u talijanskim učionicama na 30 posto. Prijedlog je iznio ministar obrazovanja Giuseppe Valditara, koji također učenicama želi zabraniti nošenje burki. Vladajuća koalicija želi uvesti i obveznu nastavu talijanskog jezika za roditelje djece migranata, kako bi se potaknula integracija i spriječilo stvaranje kulturnih geta.

Mišljenja smo da je ovom trenutku nemoguće prognozirati kakva će biti temperatura 07. rujna, kažu u Ministarstvu. To ipak ostavlja mogućnost da županije same zatraže odgodu nastave na 14. rujna

Na službenim stranicama Grada Zagreb dostupne su detaljne informacije o rasporedu slobodnih mjesta po gradskim četvrtima, vrsti i nazivu ustanove, kao i uzrastu djece te drugim kriterijima

U suradnji s 22 škole s kojima će se proširiti mreža ustanova za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, Grad Zagreb osigurao je prostorne kapacitete te izdao pozitivna mišljenja za ustroj novih posebnih razrednih odjela

Kako nam je pojasnio Antun Matija Filipović, voditelj službe za operativnu sigurnost CARNET-a, digitalni dokumenti imat će kvalificirani pečat i QR kod, čime se osigurava pravna sigurnost, a svi su dokumenti usklađeni s e-upravom

Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…

Čak 131 vrtićki i školski objekt oštećen je u olujnom nevremenu koje je pogodilo Zagreb. Od toga, štetu je prijavilo 68 vrtića, 46 osnovnih škola, 16 srednjih škola i jedan učenički dom