Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo je konačnu verziju Pravilnika o pedagoškim mjerama, o čijem je prijedlogu trajala opsežna javna rasprava. Unatoč tome što je pristiglo gotovo 1000 komentara struke, ipak nisu uvažene ključne kritike. Tako ostaje odredba da roditelji mogu djeci opravdati do tri dana izostanka, neograničeno puta u školskoj godini.

– Ne mijenja se postojeća odluka. Puno smo razgovarali, s Ministarstvom zdravstva, ravnateljima. Došli smo do zaključka da bi to bilo nepravedno opterećivanje roditelja koji su savjesno i odgovorno opravdavali izostanke svojih učenika, posebno kad se radi o kraćim bolestima, probavnim smetnjama, febrilnim stanjima – istaknuo je ministar Radovan Fuchs.

Ustavno pravo

Kako je najavljeno, sankcionirat će se izostanci učenika u slučajevima kad ih roditelji ne žele puštati u školu iz protesta, zbog ponašanja nekog od učenika ili zbog dinamike izgradnje nekih školskih objekata.

– Itekako vodimo brigu o tome da se što učinkovitije ovakvi problemi rješavaju. No roditelji koji ne šalju dijete u školu zbog ovakvih razloga krše njegovo ustavno pravo na obrazovanje – upozorio je.

Izostanak učenika s nastave zbog izražavanja nezadovoljstva i prosvjeda učenika ili roditelja smatra se izostankom iz stavka 6. članka Pravilnika (neopravdani izostanak) i ne može se opravdati. Ako škola ima informaciju da roditelj iz različitih razloga ne dopušta djetetu odlazak u školu, dužna je o tome obavijestiti nadležnu županijsku službu za socijalni rad.

Najviše je kritika bilo na izostanke učenika u vrijeme pisanja testova. Fuchs je istaknuo kako se radi o manjem broju učenika te da učitelji i nastavnici vrlo dobro znaju detektirati obrasce ponašanja pojedinaca koji zloupotrebljavaju mogućnosti u sustavu.

– Jednako tako znaju i imaju mehanizme penalizirati one koji to rade te na ih taj način destimulirati. Ne želim sada s pozicije ministra navoditi pojedine primjere kako se to može napraviti, kako se to ne bi shvatilo kako preporuka ili naredba. Ali ponavljam, svi dobri učitelji i nastavnici znaju prepoznati takvo ponašanje i znaju kako ga destimulirati – napomenuo je.

Zabrana IKT-a

Sa stupanjem Pravilnika na snagu aktivira se i zabrana informacijsko-komunikacijskih tehnologija na nastavi u školama na nacionalnoj razini, dakle mobitela i pametnih satova. Iako je već više od 80 posto škola dosad to i uvelo u svoj kućni red i statut, sad će to biti obvezno za sve. Postoji razlika između osnovnih i srednjih škola. U osnovnim školama, učenici neće moći koristiti mobitele ni tijekom odmora, iako ih smiju nositi u školu. No moraju biti isključeni, u torbama ili ormarićima, kako odrede škole.

Srednjoškolci će smjeti koristiti mobitele pod odmorom, kako je ministar pojasnio, radi se o odraslijim učenicima i teško je uvesti takvu zabranu. Ostavlja se mogućnost srednjim školama da vlastitim kućnim redom dodatno postrože pravila i zabrane upotrebu IKT-a i izvan nastave (propisuje se kućnim redom škole). 

Ministarstvo inzistira na pojačanju suradnje škola i socijalnih službi u svim problematičnim situacijama. Škole će morati odmah stupiti u kontakt sa socijalnim službama, kako bi bile obaviještene da se s nekim učenikom nešto događa. No za razliku od dosadašnje prakse, socijalne službe morat će reagirati brzo te ravnatelju slati jasna i aktualna izvješća, kako bi stručne službe škole mogle kvalitetno postupiti.

Postrožene mjere 

Ključne izmjene Pravilnika vezane su za neprihvatljiva ponašanja. Za neka od tih ponašanja postrožene su pedagoške mjere.

1. Dosad je pravilnikom bilo navedeno da se unošenje ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava smatralo težim neprihvatljivim ponašanjem. Izmjenama pravilnika dodaje se i alkohol i druge zakonom zabranjene tvari za maloljetnike. Pedagoške mjere za taj čin podižu se za jedan stupanj pa će se sada smatrati teškim neprihvatljivim ponašanjem.

2. Iz lakšeg u teži oblik neprihvatljivog ponašanja mijenja se dovođenje, omogućavanje ulaska ili pomaganje dolaska neovlaštenim osobama koje svojim djelovanjem mogu ugroziti sigurnost učenika, zaposlenika ili imovine škole predstavlja težak oblik neprihvatljivog ponašanja.

3. Namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad postrožuje se za jedan stupanj te će se izmjenama pravilnika utvrditi kao teško neprihvatljivo ponašanje.

4. Udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost samog učenika ili druge osobe, ali bez težih posljedica koje je do sada bilo pravilnikom definirano kao teže neprihvatljivo ponašanje izmjenama pravilnika odsad se određuje kao teško neprihvatljivo ponašanje.

5. Unošenje oružja i opasnih predmeta u prostor škole ili drugdje gdje se održava odgojno-obrazovni rad postaje osobito teško neprihvatljivo ponašanje, zbog težine potencijalnih rizika i neprihvatljivosti takvog ponašanja u obrazovnoj ustanovi.

Neprihvatljiva i opasna ponašanja

Pravilnik se najviše mijenjao u dijelu postroženja mjera za neprihvatljiva i opasna ponašanja. Ministarstvo je stavilo fokus na poboljšanje sigurnosne situacije u školama. Krizni timovi ministarstva, u kojima je 275 stručnjaka, u 2025. godini imali su 60 intervencija u školama. Kako ističe ministar, radi se o situacijama koje su uz stručnu potporu i razgovore riješene na korist svih strana. Broj stručnih suradnika u školama od 2023. udvostručen je s 580 na 1062. Ove je školske godine u školama 5183 pomoćnika u nastavi, a preventivne projekte provodi više od 200 škola.

Za školske psihologe od 2023. uvedeni su dijagnostički instrumenti u 2500 škola, u vrijednosti 5,5 milijuna eura. Radi se o testovima ranog otkrivanja i procjenjivanja teškoća učenika u području mentalnog zdravlja kao i njihovo pravodobno uključivanje u psihološku podršku stručnih suradnika.