Projekt „Poticanje strukovnog obrazovanja ‒ učenje temeljeno na radu”, vrijedan 60 milijuna eura te namijenjen jačanju hrvatskog obrtništva i strukovnog obrazovanja, predstavljen je na konferenciji koju je prošle srijede organiziralo Ministarstvo gospodarstva na kojoj je dodijeljeno prvih 105 ugovora o financiranju korisnicima potpora. Naime, u sklopu projekta objavljen je prvi natječaj vrijednosti 13,2 milijuna eura za pokrivanje troškova naukovanja za protekle dvije školske godine, 2022./2023. te 2023./2024.

Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda plus, a cilj mu je povećati broj učenika koji stječu radno iskustvo, motivirati poduzetnike za sudjelovanje u naukovanju te poboljšati kvalitetu obrazovanja novim kurikulumima i usavršavanjem nastavnika i mentora. Partner na projektu je Hrvatska obrtnička komora koja će provoditi aktivnosti senzibiliziranja učenika za upis u obrtnička zanimanja kao i senzibiliziranja obrtnika i poduzetnika na uključivanje u naukovanje putem aktivnosti poput sajmova zanimanja, konferencija, prezentacija zanimanja učenicima osnovnih škola te sličnih događaja. 

Za stabilan rast

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je otvarajući konferenciju da projekt predstavlja ulaganje u snažniju i sigurniju budućnost te označuje važan korak prema snažnijem obrazovnom sustavu i jačem gospodarstvu.

‒ Strukovno obrazovanje snažno utječe na razvoj mladih, priprema ih za odgovorne uloge u društvu i gospodarstvu. Učenje temeljeno na radu daje im prostor za razvoj znanja, vještina i radnih navika ‒ rekao je ministar Šušnjar.

S obzirom na to da prvih 105 poduzetnika i obrtnika koji su se prijavili na javni poziv dobiva ugovore o dodjeli potpore za naukovanje u ukupnom iznosu od 1,9 milijuna eura, Šušnjar je istaknuo da su ta sredstva priznanje njihovu trudu, posvećenosti struci te spremnosti da prime mlade ljude u svoje radionice, obrte i poduzeća. 

‒ Vaš rad potiče stabilan rast hrvatskog gospodarstva i učvršćuje njegovu konkurentnost, a takav doprinos gradi Hrvatsku u kojoj ljudi rade, stvaraju, žive od svoga rada i ostaju sa svojim obiteljima ‒ istaknuo je ministar Ante Šušnjar.

Ravnateljica Uprave za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva Marija Vukelić naglasila je da je najveći dio sredstava, gotovo 56 milijuna eura, usmjeren prema gospodarskim subjektima. Poziv je započeo u srpnju i još je u tijeku, a zaprimljeno je više od 600 prijava.

‒ Ukupno će biti financirano šest školskih godina, uključujući i ove dvije za koje su dodijeljeni ugovori, a sljedeći poziv očekuje se u prvom kvartalu iduće godine. Sredstva po učeniku povećana su na iznos od gotovo 4700 eura. Najveći dio novca u projektu usmjeren je na izravne potpore, a oko milijun eura namijenjeno je strukovnim školama i centrima kompetencija za usavršavanje mentora. Ministarstvo gospodarstva ovim će projektom financirati i izradu kurikuluma za zanimanja poput zlatara, instalatera plinskih instalacija, fotografa, pedikera i mnoga druga ‒ kazala je Marija Vukelić. 

Rasprava o naukovanju

Konferencija je zaključena panel-raspravom „Naukovanjem do obrazovanja za potrebe gospodarstva” na kojoj su sudjelovali Danijela Žagar, načelnica Sektora pri Ministarstvu gospodarstva, Davor Škiljan, ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor, Mirela Lekić, savjetnica u Odjelu za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore i Marko Vidaković, direktor tvrtke Autodom – Vidaković d.o.o.

Danijela Žagar, načelnica Sektora pri Ministarstvu gospodarstva istaknula je kako je, osim osiguranja zakonodavnog okvira, najveći dio aktivnosti Ministarstva poticanje gospodarskih subjekata da se uključe u izvođenje naukovanja.

‒ Mogućnošću da koristimo europske fondove i aktivnosti su pojačane jer su nam na raspolaganju puno veća sredstva pa pozivamo poduzetnike da se javljaju na natječaje za potporu za naukovanje. Dosta je dugo potpora sufinancirana samo kao nagrada koju poduzetnici isplaćuju učenicima, ali od 2016. godine uključena je i potpora za mentora. Nadoknađujemo poslodavcima i trošak materijala kad je potrebno, kao i nabavu opreme, ali stalno moramo raditi na jačanju svijesti o važnosti strukovnog obrazovanja. U prethodnom smo razdoblju više promovirali Ministarstvo, a sad smo fokus stavili na promociju poslodavaca i naukovanja, što činimo u partnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom ‒ rekla je Danijela Žagar.

Marko Vidaković, direktor tvrtke Autodom ‒ Vidaković d.o.o. rekao je da se mora uložiti napor u obrazovanje želi li se doći do kvalitetne radne snage.

‒ Svjesni smo da moramo odgojiti i obrazovati mlade ljude i u tvrtki sada imamo dvadesetak majstora koji su naši bivši učenici koji su ostali raditi kod nas nakon završetka srednje škole. To je potvrda kvalitete programa o kojemu razgovaramo, mladi su naša snaga, oni prate trendove, unose inovacije i korist je očigledna i za njih i za tvrtku. Na naukovanje neki dolaze bez radnih navika, teško se tempiraju, a nedostaje im u početku doticaj s alatima, softverima koje koriste, no to vrlo brzo svladavaju. Osim toga, važno je da usvoje naviku timskog rada – rekao je Vidaković.

Učenici vole praksu

Samobor je grad obrtnika, a Srednja strukovna škola ima dugu tradiciju i osigurava kvalitetne kadrove ne samo za grad nego i za dobar dio Hrvatske. Mi smo zaglavni kamen gospodarstva. Škola je krcata učenicima, a zbornica nam vapi za nastavnicima, rekao je ravnatelj škole Davor Škiljan.

‒ Obrazujemo učenike u četiri sektora i deset zanimanja i to je doista zahtjevna organizacija. Moramo imati puno raznorodnih nastavnika, ali i puno licenciranih obrtničkih radionica. Sve je to dovedeno u red uz jedinstveni model obrazovanja, budući da učenici imaju jako puno praktične nastave izvan škole jer se tako uvode u posao i spremni su za tržište rada čim završe školu. Imamo tri vrste ugovora o praktičnoj nastavi ‒ za vozače ugovor o provedbi praktične nastave, ugovor o naukovanju koji je najčešći i, sada uz modularnu nastavu, novi ugovor o učenju temeljenom na radu. I po njemu je naukovanje izvan škole puno manje po satnici. Kako će to funkcionirati, vidjet ćemo kad prođe vrijeme i napravi se evaluacija. Škola je i regionalni centar kompetentnosti, dobro smo opremljeni i k nama dolaze učenici iz drugih škola da bi na našoj suvremenoj opremi učili. I zato je suradnja između gospodarstva i škola nikad intenzivnija i nikad potrebnija nego danas. Sve su to naša djeca i mi činimo sve da ih odgojimo i obrazujemo, nismo sebi svrha nego postojimo radi učenika. U posljednjih deset godina promijenili smo šest zanimanja osluškujući potrebe mladih i gospodarstva, ulagali smo u ljude, u opremanju radionica. Naši učenici vole školu i sretni su na naukovanju, ali imamo i veliko poštovanje ne samo prema njima nego prema obrtnicima koji se muče na tržištu, a imaju snage ulagati sebe i u obrazovanje budućih obrtnika ‒ zaključio je Davor Škiljan. 

Mirela Lekić, savjetnica u Odjelu za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore rekla je kako u Komori nastoje pomagati brojnim gospodarskim subjektima koji primaju učenike na naukovanje i prenose im nesebično znanja i vještine. 

‒ Oni moraju skupiti jako puno potvrda, dokumenata, papira da bi dobili licencu i dopusnicu za rad s učenicima i tu im nastojimo olakšati podnošenje zahtjeva. Imamo i druge aktivnosti, proveli smo niz projekata u kojima je izrađen niz alata i modela poučavanja kako bismo poduzetnicima olakšali proces naukovanja. Imamo oko 19 tisuća učenika u obrtničkim programima, a više od 41 tisuću licenciranih naučničkih mjesta kod obrtnika tako da tu nema problema. Doista sam ponosna na partnersku suradnju Ministarstva gospodarstva i HOK-a koji su stvorili sinergiju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i zajednički rade na unaprjeđivanju strukovnog obrazovanja koje je prevažno za svaku državu, rekla je Mirela Lekić.