Demistifikacija nekoć mitske figure hrvatske sociologije

Knjiga Josipa Pandžića Ikona jedne ideologije – Život i djelo Rudija Supeka jedno je od rijetkih, iznimno kvalitetnih biografskih djela hrvatskih autora. Zbog uloge koju je Rudi Supek imao u oblikovanju (i katkada oponiranju) politike Saveza komunista Jugoslavije i Hrvatske, ta vrijedna biografija doajena hrvatske sociologije, objavljena u biblioteci Okomice, ujedno daje iscrpan uvid u sociologiju tijekom poslijeratnog razdoblja, ali i u povezanosti partijske politike i znanosti općenito.

Pisanje biografije političkih osoba često se svodi na potvrđivanje pozitivne ili negativne slike osobe o kojoj je riječ, a nisu nepoznati ni slučajevi potaknuti isključivo željom da se stvori nepristrana slika o toj osobi. Izvorna motivacija za pisanje Supekove biografije bila je kritičko-polemičkog tipa zbog uočavanja mnogih nedorečenih ili problematičnih aspekata njegove misli i djela. Naime, postoje različiti Supekovi autobiografski detalji i crtice koji se nisu pokazali točnima nakon pomnije analize, a poslužili su zamagljivanju ili stvaranju iskrivljene slike o njegovu načinu razmišljanja i djelovanja u prošlosti.

Znanstveni rad i svestrano političko djelovanje toga istaknuta sociologa nikada nisu bili ozbiljnije razmatrani. Objavljivanjem biografije Ikona jedne ideologije nastoji se „raščistiti teren” kako bi se napokon na osnovi činjenica moglo donositi mišljenje o osobi koja je na određen način postala mitska figura hrvatske sociologije. Kako bi se do sada nepoznati i nepovezani politički dijelovi Supekove intelektualne biografije povezali u koherentnu cjelinu, građa ove knjige seže od novinskih članaka do enciklopedijskih natuknica. U približno su jednakoj mjeri upotrijebljeni novinski intervjui, znanstveni i stručni radovi te arhivski izvori iz Supekova osobnog fonda, njegov partijski dosje i informacije jugoslavenske/ hrvatske Službe državne sigurnosti.

Josip Pandžić u biografiji prati crvenu nit koja veže Supekovu osobnu životnu filozofiju, politiku kojom je bio opčinjen, znanost koju je prakticirao te javni angažman. Preispitujući mit o Supeku kao intelektualcu širokih pogleda i vodećem autoritetu hrvatske sociologije, autor knjige baca novo svjetlo na njegovo sveobuhvatno nasljeđe. 

Ujedinjujuća je teza knjige da je Supek bio „političko biće”, zbog čega je, unatoč visokoj akademskoj naobrazbi, uvijek marksistički oblikovao svoje znanstvene tvrdnje isto dobno se koristeći autoritetom društvenih znanosti za dokazivanje argumenata čije je izvorište bilo socijalistička doktrina. Od mladenačkog aktivizma do angažmana u starosti, na Supekovu su se životnom putu neprestano isprepletale ideologija i znanost, politika i spoznaja.

 „Josip Pandžić na iscrpan je i uvjerljiv na čin analizirao znanstveni i politički profil Rudija Supeka, koji je predugo bio potpuno prekriven maglom hagiografskih komentara. Budući da Hrvatska notorno pati od viška lažnih ‘intelektualnih veličina’ i upitnih ‘moralnih vertikala’, autoru toga demistifikacijskog djela treba odati priznanje na tome što je učinio važan korak u nastojanju da se u jednom od tih slučajeva pomogne istini da napokon dođe do riječi. On kao mladi sociolog nije pokazao samo hrabrost da se upusti u istraživački projekt koji bi lako mogao izazvati velik otpor mnogih uglednih kolega u njegovoj disciplini, nego je u tom poslu pokazao zrelost, akribičnost, analitičku preciznost i vrlo visoku razinu objektivnosti”, smatra recenzent knjige Neven Sesardić.

Prema njegovim riječima, autor knjige dokumentirao je „frapantno masivne razmjere Supekova plagiranja” te pokazao da Supekove sociološke publikacije „pate i od drugih nedostataka” među kojima se ističu visoka ideologiziranost, izrazita jednostranost u prikazu spornih pitanja, nejasne formulacije, ali i osnovne pogrješke te nepoznavanje predmeta o kojem piše. 

Iako se danas smatra ikonom sociologije, opravdanije bi bilo smatrati ga ikonom jedne ideologije, tvrdi autor knjige Josip Pandžić te ističe da su ideološka obojenost znanstvenog rada i na njemu zasnovani politički aktivizam jedini postojani aspekti Supekova nasljeđa. 

Opširna i temeljito istražena, Pandžićeva kritička slika o intelektualnoj klimi u doba socijalizma zaslužuje duboku pozornost čitatelja. Najzainteresiranija publika za to djelo bit će sociolozi, čiji je Rudi Supek doajen. (ri)