Umjetnom inteligencijom protiv napuštanja školovanja

Algoritam zahtijeva bazu podataka starih najmanje dvije godine, a sustav školama daje precizne informacije o njihovim učenicima 

Otkako je ChatGPT krajem 2022. godine javnosti osvijestio postojanje umjetne inteligencije, mnogi se pitaju je li digitalna tehnologija dobra ili loša stvar za obrazovanje. Odgovor je složen. Tehnološke promjene su neizbježne: prije šesto godina tisak je potpuno promijenio način na koji se prenosilo znanje. Danas pak mediji i internet otvaraju nove obzore u obrazovanju, ali također izazivaju zabrinutost. Svaku promjenu treba pažljivo procijeniti te osigurati da učiteljima i učenicima budu korisni. Digitalna tehnologija pruža stvarne mogućnosti. Može pomoći doprijeti do najmarginaliziranijih učenika, onih s invaliditetom ili onih iz jezičnih i kulturnih manjinskih zajednica. Može olakšati personalizirano učenje i omogućiti fleksibilniji rad školskih sustava. 

Međutim, postoje i opasnosti. Digitalno siromaštvo pogoršava se s razvojem svake nove tehnologije. Nevjerojatnih 31 posto učenika na globalnoj razini nije moglo pristupiti internetskom učenju tijekom pandemije bolesti COVID-19, a u porastu je širenje dezinformacija i govora mržnje. Umjetna inteligencija, koja ima moć oponašati ljudske sposobnosti za proizvodnju teksta, slika, videozapisa, glazbe i softverskih kodova čak nas prisiljava da redefiniramo jedinstvenost ljudske inteligencije. 

Pilot-studija 

Digitalne inovacije moraju biti osmišljene kako bi zaštitile ljudsku slobodu djelovanja i bile na dobrobit onima koji se njima koriste, vodeći se načelima uključenosti, jednakosti, kvalitete i pristupačnosti. A dobrobiti tehnologije odlučili su primijeniti i u Srednjoj školi Victoria Ocampo u argentinskom gradu Mendozi, gotovo tisuću kilometara zapadno od Buenos Airesa. Ova državna škola, smještena u radničkoj četvrti Brasil de Villa Hipódromo, okružena je improviziranim kućama. 

„La Ocampo”, kako je ondje nazivaju, jedna je od škola koje sudjeluju u pilot-studiji o ranom upozoravanju uz pomoć softvera umjetne inteligencije (AI) radi sprječavanja napuštanja školovanja. Ovu inicijativu, pokrenutu 2022. godine, financira američka Zaklada Tinker. Sustav, koji je osmislio Laboratorij za primijenjenu umjetnu inteligenciju na Sveučilištu u Buenos Airesu, šalje upozorenja ako se otkrije odustajanje i tada se poduzimaju određene mjere. Inicijativa obuhvaća sve učenike srednjih škola u pokrajini Mendoza.

Algoritam zahtijeva bazu podataka starih najmanje dvije godine, a sustav školama daje precizne informacije o situaciji u kojoj se nalaze njihovi učenici. 

‒ Kad ravnatelj otvori modul, pojavi se takozvana kontrolna ploča, na kojoj se prikazuje plan razrednih odjela i popis učenika. Pokraj svakog imena svjetlosni indikator signalizira rizik od napuštanja školovanja. Algoritam mjeri četiri varijable: rezultate, izostanke, razinu obrazovanja obitelji i bilo kakav jaz između ocjene i učenikove dobi ‒ objašnjava Juan Cruz Perusia, stručnjak u Centru za provedbu javnih politika za jednakost i rast.

Utvrđivanje uzroka 

Kada je Manuel Giménez, ravnatelj škole Victoria Ocampo, pogledao svoju kontrolnu ploču, primijetio je da su braća Esteban i Rodrigo – u dobi od 13 i 14 godina, u prvom i drugom razredu srednje škole – posebno izloženi riziku od napuštanja škole. 

‒ Ovi učenici dolaze iz obitelji kojoj njihovo obrazovanje nije prioritet. Žive u jednom od stočarskih područja u podnožju planine, a njihov je postotak dolazaka na nastavu gotovo nula. Stoga smo odlučili upotrijebiti druge alate kako bismo promijenili situaciju. Primjerice, takozvani zaštićeni sustav školovanja omogućuje nam da osmislimo kurikulum koji je prilagođen pojedinoj situaciji svakog učenika ‒ objašnjava ravnatelj.

Prema podatcima iz Istraživanja o kućanstavima u Argentini, stopa odustajanja od srednjoškolskog obrazovanja iznosi čak 30 posto. Kad je ovaj projekt pokrenut 2022. godine, Argentina nije imala univerzalni sustav s bazama podataka s popisom imena učenika, njihovom pozadinom, rezultatima i izostancima.

‒ Još nije dovršeno objedinjavanje baze podataka o svim upisima u škole. Međutim, s gotovo osam milijuna registriranih učenika, sustav već obuhvaća 80 posto upisanih i trebao bi tijekom idućih mjeseci biti proširen na cijelu zemlju ‒ kaže Jaime Perczyk, argentinski ministar obrazovanja.

Napuštanje školovanja nije samo povezano sa socioekonomskim problemima. Francisco, 17-godišnji tinejdžer, pohađa školu José Patrocinio Dávila u četvrti Las Heras u Mendozi. Upisao je četvrti razred srednje škole, a zaostaje s učenjem zbog dugotrajnog liječenja. Kad je njegov profil u sustavu pokrenuo znak za uzbunu, ravnateljica Eliana Moreira i njezin tim poduzeli su korake kako bi uspostavili kontakt s učenikom i njegovom obitelji. Ali metoda ima ograničenja. „Nije motiviran i ne želi ići na nastavu, što još možemo učiniti za njega?”, pita se školski tim.

Emocionalna uključenost

Za Joséa Thomása, glavnog ravnatelja škola za pokrajinu Mendoza, inicijativa se ipak pokazala uspješnom: 

‒ Bio sam iznenađen načinom na koji su učitelji prihvatili korištenje AI softvera. Štoviše, imaju informacije koje su im potrebne i za uspostavljanje emocionalne veze, što je bitno u ovakvoj situaciji. A ravnatelj zna je li problem u nedostatku podrške učeniku, treba li nešto učiniti kako bi pomogao obitelji ili učenik ima poteškoća u određenim predmetima.

Nakon što se prikupe podatci iz škola, prosljeđuju se pokrajinskim vlastima. 

‒ Izazov je zatim iskoristiti ih na relevantan način, za provedbu odgovarajućih politika i dobivanje potrebnog proračuna ‒ naglašava José Thomás.

Projekt ne traje dovoljno dugo da bi se mogla ocijeniti njegova učinkovitost. Ali ravnatelj škole Victoria Ocampo, koja ima visoku stopu napuštanja škole, optimističan je. 

‒ Dostupnost ovakvih alata puno nam pomaže, drži nas na nogama. Brojeve u sustav ne unosimo samo u administrativne svrhe, već primjenjujemo koherentan pristup onome što se događa u našoj školi. Brojevi tada prestaju biti brojevi i postaju priče ‒ zaključio je Manuel Giménez.