U prepunoj velikoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održan je 29. Hrvatski dječji festival. U glazbenoj kategoriji festivala predstavila su se 24 dječja zbora iz 17 gradova Hrvatske te jedan iz Mađarske (Pečuh). 

Na ovogodišnjem HDF-u sudjelovali su dječji zborovi: Cesarčeki (Krapina), Crescendo (Sisak), Cvrčak (Šibenik), Cvrkutavci (Velika Gorica), Glazbena radionica Kreativni kutak (Krk), Glazbeno stvaralaštvo Ilkiv (Gospić), Kapetanski kazoo dječji zbor (Bjelovar), OŠ „Vladimir Gortan” (Rijeka), Pikići (Rakitje – Sveta Nedelja), Plavi mjesec (Vrbovec), Slavuji (Virovitica), Tigrići (Sveta Nedelja), Vedre notice (Konjščina), Vijolice (Pag), Vukovarski golubići (Vukovar), Zorica (Karlovac) te Bajka, Frigovci, Mikrofončići, Stross, Smijalice, Zagrebački anđeli i Zrinke iz Zagreba uz voditelja Bojana Jambrošića. 

Gotovo 800 djece prodefiliralo je predivno ukrašenom pozornicom u dvosatnom programu pokazujući svoje glazbeno umijeće uz zanimljiv scenski i koreografski prikaz, izvodeći nove skladbe prijavljene na natječaj, na oduševljenje sjajno raspoložene publike. 

Najbolji dojam

Glazbene dionice, muzikalnost, ugođaj aranžmana, brižno i ritmično skladani tekstovi na lektorski ispravnom hrvatskom jeziku, prilagođeni dobi malih izvođača od najmlađih predškolaca 

(4 ‒ 7) do mlađih i starijih osnovnoškolaca (6 – 14) postala su obvezna odlika izvedenih skladbi koje su svojim dobrim ocjenama potvrdila stručna povjerenstva za glazbu i stihove u kojima su sudjelovali cijenjeni i stručni članovi. Spomenimo ih: Siniša Leopold, Đelo Jusić ml., Boris Ciglenečki ml., Đurđica Ivanković, Željen Klašterka, Slavko Nedić, Marko Tomasović, Dražen Žanko, Branko Starc i Zvonimir Žagar iz reda glazbe, a iz reda pjesništva Željko Krznarić, Milivoj Pašiček, Nikola Kristić, Hrvoje Markulj i Katarina Milković.

Svi zborovi nagrađeni su priznanjima, pri čemu festival ima više prvih mjesta, a nijedno nije zadnje. Ipak, stručne komisije dodjeljuju i posebna stručna priznanja. Nagradu za tekst dobio je Rajko Stilinović za stihove pjesme „Čarolija”, a nagradu za glazbu osvojio je Hrvoje Herček za pjesmu „Zajedno u snu”, čiji je pokrovitelj Hrvatsko društvo skladatelja.

Stručni žiri u dvorani dodijelio je priznanja za ukupan dojam. U kategoriji mlađih zborova najbolji dojam ostavio je Kreativni kutak iz Krka sa skladbom „Tovar i tić”, prožetom etno elementima istarske ljestvice. U kategoriji starijih zborova pobjednik je vrlo rasplesani dječji zbor Crescendo iz Siska sa skladbom „Pjevaj, pleši, to je lako”.

U ime Hrvatske udruge zborova Branko Starc dodijelio je posebna priznanja Julijani Akrap, Vitomiru Ivanjeku, Marini Dadić, Branki Belamarić, Leoni Pilipić, Nedi Parmać i Hrvoju Herčeku za doprinos uspješnom vođenju dječjih zborova na Hrvatskom dječjem festivalu. 

Dobra prilika

A ono što je možda još važnije od samih festivalskih izvedbi i priznanja jest zajedništvo koje se stvara te prilika mladim izvođačima da se predstave, steknu nova iskustva i prijatelje i to na jednoj od najljepših pozornica u Hrvatskoj.

Samom glazbenom koncertu prethodio je pretprogram koji je bogato nudio razne sadržaje, od uručivanja Priznanja za doprinos stvaralaštvu za djecu skladatelju Zoranu Jašeku, preko predstavljanja pobjednika Malog Voxa (natjecanje u govorništvu i pjevanju), promocije zbornika festivala, okruglog stola na temu budućnosti hrvatskoga jezika, prigodnih glazbenih i recitacijskih točaka u izvedbi mladih talenata, audio-taktilne izložbe likovne kategorije te uručivanja pohvala malim literatima i likovnjacima.

Hrvatski dječji festival živi i nakon završetka samog događaja: cijeli je festival profesionalno video i audio sniman te će se, kao i prethodnih godina, moći pogledati na društvenim mrežama te na različitim televizijama.

Sve prikazano daje nam pravo da se za dobru budućnost hrvatske glazbe i kulture općenito u hrvatskom društvu ne moramo brinuti, ali uz stalnu prisutnost i angažiranost roditelja, stručnih osoba, obrazovnih institucija, kao i kulturno afirmativnih udruga poput Hrvatskog dječjeg festivala

koji organizira ovakav hvalevrijedan projekt.

U pretprogramu 29. Hrvatskoga dječjeg festivala organiziran je okrugli stol za nagrađene učenike i njihove mentore, kao i brojne roditelje u pratnji. Raspravljalo se o promjenama koje hrvatski jezik doživljava, a povod je jedna od tema natječaja za literarne radove učenika osnovnih škola koja je izazvala velik interes među učenicima. Riječ je o hrvatsko-engleskoj pjesmi u kojoj su se učenici mogli koristiti hibridnim jezikom mladih, prepunim engleskih (često iskrivljenih) riječi i izraza.

Važnost jezika

S gostima: uvaženom književnicom i predsjednicom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, lektoricom, redaktoricom, novinarkom i sveučilišnom profesoricom, dr. znanosti Snježanom Babić Višnjić, cijenjenom književnicom, novinarkom i urednicom Silvijom Šesto, novinarkom, urednicom Smiba i predstavnicom Školske knjige Snježanom Marić, ravnateljicom Agencije za odgoj i obrazovanje i profesoricom pedagogije, magistrom znanosti Katarinom Milković, ovogodišnjom likovnom pokroviteljicom Festivala, likovnom umjetnicom i ravnateljicom gradske knjižnice Krapina Majom Vukinom Bogović te Brankom Starcem, skladateljem, dirigentom, glazbenim producentom i zborovođom razgovarali smo o tome može li hrvatski jezik preživjeti poplavu „engleština” i kratica, postaje li zbog toga jednostavno moderniji, jesu li ove promjene samo faza ili je jezik kakav smo nekad poznavali i učili otišao u nepovrat te može li ga se obraniti pjesmom, crtežom, kreativnošću, što naš festival već skoro tri desetljeća čini. 

Svi su sudionici okruglog stola istaknuli da su svjesni promjena u jeziku koje su u globaliziranom svijetu očekivane, ali da je na svima nama odgovornost da hrvatski standardni jezik sačuvamo u njegovoj punini, pogotovo u službenoj komunikaciji. 

Osvrnuli su se i na važnost sustavnog učenja jezika, kako u školi, tako i u javnoj komunikaciji, za što su posebno važni mediji. Većina sudionika naglasila je jezične propuste koji se u medijima mogu pronaći, ponajviše zato što je lektorska služba u njima gotovo sasvim potisnuta. Svakako se zalažu za to da joj se vrati važnost koju je nekad imala. 

Ipak, svi su govornici bili optimistični čvrsto vjerujući da naš jezik neće izumrijeti i da mu se neće ugasiti stari sjaj, ali uz brigu svakog pojedinca koji mora biti svjestan važnosti učenja standardnoga jezika, nipošto ne zanemarujući dijalekte i različite jezične idiome razgovornoga jezika. 

Naglasili su i važnost čitanja uz brojne programe koje knjižnice i druge izvanškolske ustanove pripremaju za vrtićku i osnovnoškolsku djecu, pobuđujući u njima ljubav za kreativnost i stvaralaštvo te razvijajući maštu i obogaćujući im leksik od najranije dobi. Istaknuta je i važnost Agencije za odgoj i obrazovanje koja razvojem obrazovne politike te sustavnim stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika pomaže u unapređenju poučavanja te pristupu mladima i njihovu poimanju učenja. 

Voditeljica okruglog stola, urednica literarne kategorije Hrvatskoga dječjeg festivala Nikolina Baletić skup je zaključila mišlju da za naš jezik itekako ima nade, možda ne sasvim u obliku na kakav smo navikli, ali zahvaljujući divnim učiteljima koji brižljivo i s predanošću prenose jezične zakonitosti i ljubav prema hrvatskome jeziku, izrazila je uvjerenje da će se na Hrvatskom dječjem festivalu brojni sudionici još dugo sastajati i čitati divne, maštovite, slikovite i skladne pjesme naših učenika.