
Financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke, te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije, a radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Nevenka Lončarić Jelačić, Andrej Hanzir, Bojan Fras, Silvana Božić, Hrvoje Pauković...
Ako nam je kurikularna reforma važna, nadasve ključna za budućnost hrvatskoga predtercijarnoga obrazovanja (a jest, dakako!), rasprava o predloženim kurikularnim dokumentima, stručna i javna, morala bi također biti važna, osmišljena i uvažavana.
No kako je počelo, sudeći po dosadašnjem tijeku te rasprave, bilo bi neozbiljno i neodgovorno ignorirati brojne slabosti što dolaze sada na vidjelo. Te slabosti tiču se samoga koncepta, normiranja i plana rasprave (što je na dušu ponajviše ERS-u) te – posljedično – ozračja i sadržaja rasprave, kako su do sada artikulirani i javnosti predstavljani... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Za uspjeh reforme [kurikularne], osim političke podrške i financiranja, ključan je entuzijazam nastavnika i njihova edukacija, a kako bi nastavnici bili motivirani potrebno je poboljšati njihov društveni status. Bez toga postoji opasnost da reforma obrazovnog sustava bude samo površinska jer svaki sustav ima tendenciju da se brani od promjena. Cilj reforme je da se učenici uče razmišljati, da budu kreativni i inovativni, no može se dogoditi da ti ciljevi ne budu ostvareni, a da nemamo niti minimalnu razinu znanja. Stoga treba eksplicitno reći koji je minimum znanja.
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a
www.hazu.hr, 23. ožujka 2016
• Sveučilište u Zagrebu: Zaključci s okruglog stola
• Ravnateljsko motrište
• Zagreb: Predstavljena knjiga dr. sc. Ante Vukasovića
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i prezaposlenost
• Kurikularna reforma: Prijedlog kurikularne reforme početne nastave matematike
• Prilog raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Priroda i društvo
• Nadareni učenici i njihovi mentori: Srednja Škola Ivanec
„Oskar znanja shvaćam kao čestitku na uspjehu i završnicu onoga što sam radio tijekom godine kako bih postigao koliko mogu, i stvarno je čestitka u velikom izdanju, s priredbom i ceremonijom. Pogurne nas da malo neskromnije razglasimo svoj uspjeh, zauzima mjesto u sobi, za razliku od papira je uočljivija, vidim ga svaki dan”, kaže Benaymin Taourirt, učenik drugog razreda Srednje škole Ivanec. „Trebao bi čovjek osjetiti olakšanje kad pronađe ono u čemu je najbolji. Mnogi još traže, ali onomu tko nađe nije tu kraj. Pitate me za osjećaj, on traje desetak minuta pa se oduži do kraja dana. Dobar je”, dodaje Benaymin...
• OŠ Retkovec, Zagreb: Uključivanje učenika s razvojnim teškoćama u redoviti odgojno-obrazovni proces
• Prilog raspravi o kurikularnoj reformi: Koliko je škola autonomna?
• DV Bukovac, Zagreb: Skup aktivnosti vezanih za zimu
Današnji način života djecu, ali i odrasle udaljuje od ljepote prirode. Stoga treba iskoristiti svaku prigodu da se potakne u djece ljubav prema okolici koja ih okružuje, zainteresirati ih za igre, eksperimente i nova učenja. To je bio i sadržaj aktivnosti kojima je bio cilj upoznati obilježja zime, klimatske promjene, život ljudi i životinja u gorskim i polarnim krajevima. I uz to – dobro se zabaviti... Piše Vesna Tolić, odgojiteljica, DV Bukovac, Zagreb
• OECD: Spolne razlike u obrazovanju
Spolne razlike primjetne i u obrazovanju i na tržištu rada postoje u mnogim zemljama OECD-a te predstavljaju veliki izazov mnogim vladama koje žele stvoriti jednake mogućnosti i za dječake i za djevojčice. Politike koje mogu pomoći u promicanju ravnopravnosti spolova jesu bolje nastavne prakse, zatim dostupnija briga o djeci kako bi se omogućilo svim ženama da rade te ulaganje u obrazovanje, koje u konačnici omogućuje iste uvjete pri zapošljavanju... Priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Skempov model poučavanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Informatičari u školama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Smije li škola naplaćivati duplikate ili prijepise svjedodžbi? / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Kurikulna normativna literatura / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Infografika / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Koja dijeta uspijeva, a koja ne? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Vukovar: Gimnazija | Međunarodni dan broja Pi
• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica Fran Galović | Sadržaji za djecu rane dobi
• Dubrovnik: Međužupanijsko natjecanje u debati | Uspješan nastup Zadrana
• Pakrac: OŠ braće Radića | Školski projekt o poduzetništvu
• WEB | Natječaj za Nagradu Anđelko Novaković http://www.nsk.hr/natjecaj-za-dodjelu-nagrade-andelko-novakovic-za-2016
• KAZALIŠTE | Slavodobitnici 16. Naj, naj, naj festivala u Kazalištu Žar ptica
• KNJIGE | Jasminka Tihi-Stepanić, Moja neprijateljica Ana, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
• ČASOPISI | Lađa, Matica
Provedbom različitih programa utemeljenih na humanističko-razvojnom pristupu razvijamo dječje potencijale uvažavajući njihove individualne potrebe i interese. Želja nam je pružati podršku obitelji i pridonositi razvoju roditeljskih kompetencija, te u konačnici doprinositi razvoju društvene zajednice i odgoju odgovornoga građana, naglašava ravnateljica Kristina Barbarić… Piše Branko Nađ