28:I[67683,["/_next/static/immutable/chunks/295_oh5ke3oy6.js","/_next/static/immutable/chunks/3k51lhmrpt8ce.js","/_next/static/immutable/chunks/3j3domdd99awu.js","/_next/static/immutable/chunks/1umdafrpv88ra.js","/_next/static/immutable/chunks/0ozh3xet19627.js","/_next/static/immutable/chunks/36c1si-oe_apa.js","/_next/static/immutable/chunks/0lee9_yr6ddue.js","/_next/static/immutable/chunks/343xpxlo3qnrt.js","/_next/static/immutable/chunks/43irrhmqr5l9u.js","/_next/static/immutable/chunks/2a_8j1k6_fjwt.js","/_next/static/immutable/chunks/1wvg4uxjmnzkv.js","/_next/static/immutable/chunks/3kpjdwy4rmp3i.js","/_next/static/immutable/chunks/097sea53ee_sr.js"],"DigitalMagazinePage"] 29:T310d,

STANJE STVARI

Nacrt kao polazište za stručnu raspravu

Ako nam je kurikularna reforma važna, nadasve ključna za budućnost hrvatskoga predtercijarnoga obrazovanja (a jest, dakako!), rasprava o predloženim kurikularnim dokumentima, stručna i javna, morala bi također biti važna, osmišljena i uvažavana.

No kako je počelo, sudeći po dosadašnjem tijeku te rasprave, bilo bi neozbiljno i neodgovorno ignorirati brojne slabosti što dolaze sada na vidjelo. Te slabosti tiču se samoga koncepta, normiranja i plana rasprave (što je na dušu ponajviše ERS-u) te – posljedično – ozračja i sadržaja rasprave, kako su do sada artikulirani i javnosti predstavljani... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Za uspjeh reforme [kurikularne], osim političke podrške i financiranja, ključan je entuzijazam nastavnika i njihova edukacija, a kako bi nastavnici bili motivirani potrebno je poboljšati njihov društveni status. Bez toga postoji opasnost da reforma obrazovnog sustava bude samo površinska jer svaki sustav ima tendenciju da se brani od promjena. Cilj reforme je da se učenici uče razmišljati, da budu kreativni i inovativni, no može se dogoditi da ti ciljevi ne budu ostvareni, a da nemamo niti minimalnu razinu znanja. Stoga treba eksplicitno reći koji je minimum znanja.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a

www.hazu.hr, 23. ožujka 2016

AKTUALNO

• Sveučilište u Zagrebu: Zaključci s okruglog stola

Potrebne su izmjene i popravci prijedloga kurikularne reforme

Konsenzusom je utvrđeno da je potrebna reforma u osnovnom i srednjoškolskom sustavu obrazovanja. Takav stav su iznosili svi govornici zbog svojih iskustava i rezultata u sustavu obrazovanja. Također je jasno da bez političke odluke o provođenju reforme, reforme ne može biti. Politička odluka znači i konkretno izdvajanje sredstava za provedbu reforme. Iz prijedloga reforme iznos potrebnih sredstava nije jasan...

• Ravnateljsko motrište

Da bismo mogli odgajati i mijenjati, moramo (najprije) promijeniti sebe

Vrlo je važno kako učitelj vidi sebe, svoj posao i učenike čiji su mu razvoj društvo i roditelji povjerili. Ako postoji raskorak između učiteljeve slike o sebi, načela koja poučava i njegova viđenja situacije u kojoj se nalazi, to nepovoljno utječe na društveni i moralni razvoj učenika i na školsko i razredno ozračje… Piše Sanja Prelogović, ravnateljica OŠ „Đuro Ester“, Koprivnica

• Zagreb: Predstavljena knjiga dr. sc. Ante Vukasovića

Likovi istaknutih hrvatskih pedagoga

Recenzent dr. sc. Vlatko Previšić istaknuo je da je knjiga dobrodošla i potrebna, jer naša je povijest pedagogije, na veliku žalost, u priličnoj zapuštenosti i zanemarenosti. „Na pet Odsjeka za pedagogiju gdje se ona studira i poučava apsolutno je nedostatno njezino znanstveno istraživanje. Produkcija objavljenih rasprava, članaka i knjiga također je minimalna, zbog čega mnogi danas otkrivaju ono što je u pedagoškoj memoriji odavno poznato, rekao je Previšić…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i prezaposlenost

Dijete ne treba preopteretiti obvezama

Roditelji se često izgube bombardirani raznim slobodnim i kraćim aktivnostima, ne znaju koliko ih je zapravo dovoljno i kada se zaustaviti – osobito ako imaju vrlo znatiželjno dijete ili dijete koje može jako puno…

• Kurikularna reforma: Prijedlog kurikularne reforme početne nastave matematike

Pompozno najavljivana, ova reforma nije reforma kurikuluma

Nije ni cjelovita jer joj nedostaju bitni dijelovi kurikuluma. Kakva je to kurikularna reforma koja elaborira samo jedan element kurikuluma – ishode učenja?! Kronološki gledano ova reforma treća je po redu u Republici Hrvatskoj i umjesto da bude treća sreća, ostane li ovakva kakva se pojavila, bit će treća nesreća jer se predstavlja vrlo upitnim prijedlozima – neprihvatljivima i neupotrebljivima, barem što se tiče početne nastave matematike... Piše prof. dr. sc. Josip Markovac, metodičar početne nastave matematike

• Prilog raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Priroda i društvo

Samo nacrt, nipošto gotov dokument

Usporedimo li nastavne planove u Hrvatskoj od 1954. do danas, uočavamo da su se oni stalno smanjivali, dok su u većini država Europske unije i svijeta ostali isti ili se čak povećavali. Sadržaji koje djeca uče u školi prerijetko se povezuju sa svakodnevnim životom, premalo je zastupljena problemska i istraživačka nastava. Iščitavanjem prijedloga kurikuluma stječe se dojam da je to samo nacrt, a nipošto gotov dokument, pa je stoga stručna rasprava više nego potrebna... Piše dr. sc. Ivan De Zan

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Srednja Škola Ivanec

Ne može se ići nepripremljeno u reforme

„Oskar znanja shvaćam kao čestitku na uspjehu i završnicu onoga što sam radio tijekom godine kako bih postigao koliko mogu, i stvarno je čestitka u velikom izdanju, s priredbom i ceremonijom. Pogurne nas da malo neskromnije razglasimo svoj uspjeh, zauzima mjesto u sobi, za razliku od papira je uočljivija, vidim ga svaki dan”, kaže Benaymin Taourirt, učenik drugog razreda Srednje škole Ivanec. „Trebao bi čovjek osjetiti olakšanje kad pronađe ono u čemu je najbolji. Mnogi još traže, ali onomu tko nađe nije tu kraj. Pitate me za osjećaj, on traje desetak minuta pa se oduži do kraja dana. Dobar je”, dodaje Benaymin...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Retkovec, Zagreb: Uključivanje učenika s razvojnim teškoćama u redoviti odgojno-obrazovni proces

Kako pomoći djeci koja nas ne čuju

Inkluzija učenika u razrede redovitoga školovanja trebalo bi nam biti dodatno dragocjeno iskustvo iz kojega možemo mnogo naučiti i primijenjivati novostečeno znanje za naš daljnji odgojno-obrazovni rad. Gledajući na prošlost možemo zaključiti da počinje razdoblje mnogo humanijega i otvorenijega odnosa prema djeci sa svim teškoćama u razvoju te da se u znatno većoj mjeri nego do sada nastoji omogućiti njihov razvoj u skladu sa spoznajama o njihovim stvarnim mogućnostima... Piše Ksenija Todorović, prof. spec. uni. philol. OŠ Retkovec, Zagreb

• Prilog raspravi o kurikularnoj reformi: Koliko je škola autonomna?

Ne može se reforma škole prepustiti slučaju

Za našu školsku praksu veća autonomija škole vrlo je težak i izazovan zadatak koji zahtijeva promjene u učiteljstvu, u samoj školi kao i u mjerodavnim ustanovama, od Agencije za odgoj i obrazovanje do MZOS-a. Veća autonomija učitelja i škole podrazumijeva i veću odgovornost, profesionalnost, organiziranost i usklađenost djelatnika škole, te ne treba od toga zazirati, ali se na to treba dobro pripremiti... Piše Marija Ajša Peuc, prof. pedagogije, Zagreb

• DV Bukovac, Zagreb: Skup aktivnosti vezanih za zimu

Poticati u djece ljubav prema prirodi

Današnji način života djecu, ali i odrasle udaljuje od ljepote prirode. Stoga treba iskoristiti svaku prigodu da se potakne u djece ljubav prema okolici koja ih okružuje, zainteresirati ih za igre, eksperimente i nova učenja. To je bio i sadržaj aktivnosti kojima je bio cilj upoznati obilježja zime, klimatske promjene, život ljudi i životinja u gorskim i polarnim krajevima. I uz to – dobro se zabaviti... Piše Vesna Tolić, odgojiteljica, DV Bukovac, Zagreb

SVIJET

• OECD: Spolne razlike u obrazovanju

Nije kriva biologija, nego - politika!

Spolne razlike primjetne i u obrazovanju i na tržištu rada postoje u mnogim zemljama OECD-a te predstavljaju veliki izazov mnogim vladama koje žele stvoriti jednake mogućnosti i za dječake i za djevojčice. Politike koje mogu pomoći u promicanju ravnopravnosti spolova jesu bolje nastavne prakse, zatim dostupnija briga o djeci kako bi se omogućilo svim ženama da rade te ulaganje u obrazovanje, koje u konačnici omogućuje iste uvjete pri zapošljavanju... Priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Skempov model poučavanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Informatičari u školama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Smije li škola naplaćivati duplikate ili prijepise svjedodžbi? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Kurikulna normativna literatura / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Infografika / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Koja dijeta uspijeva, a koja ne? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Vukovar: Gimnazija | Međunarodni dan broja Pi

• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica Fran Galović | Sadržaji za djecu rane dobi

• Dubrovnik: Međužupanijsko natjecanje u debati | Uspješan nastup Zadrana

• Pakrac: OŠ braće Radića | Školski projekt o poduzetništvu

MEDIJI

• WEB | Natječaj za Nagradu Anđelko Novaković http://www.nsk.hr/natjecaj-za-dodjelu-nagrade-andelko-novakovic-za-2016

• KAZALIŠTE | Slavodobitnici 16. Naj, naj, naj festivala u Kazalištu Žar ptica

• KNJIGE | Jasminka Tihi-Stepanić, Moja neprijateljica Ana, Školska knjiga, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Lađa, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Od grafitne pločice do državnog prvaka u osmercu / akademik Marko Pećina
[…] Upisom u prvi razred, pored spomenutih, nastale su moje i školske obveze. Došao sam u školsku sredinu meni nepoznatih i manje poznatih učenika i učenica iz susjednih sela. Bio sam sramežljiv, te je međusobno približavanje teklo sporije. Pored spomenutih kućnih obveza i ministriranja u mjesnoj župnoj crkvi, odlazak u školu bio je moj najveći događaj, popraćen brigom do sedme godine života. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka i Školskih novina

Sitna pedagogija (1916 - 1917.) / Davorin Trstenjak

REPORTAŽA | 70 GODINA DV TATJANE MARINIĆ, ZAGREB

Djecu valja pomno slušati i poštivati kao osobe

Provedbom različitih programa utemeljenih na humanističko-razvojnom pristupu razvijamo dječje potencijale uvažavajući njihove individualne potrebe i interese. Želja nam je pružati podršku obitelji i pridonositi razvoju roditeljskih kompetencija, te u konačnici doprinositi razvoju društvene zajednice i odgoju odgovornoga građana, naglašava ravnateljica Kristina Barbarić… Piše Branko Nađ

2a:T49c,[ { "name": "Ogledni primjerak", "price": 0, "subtitlePrimary": "", "subtitleSecondary": "Naručite Vaš broj besplatno", "description": "

Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.

", "buttonTitle": "Zatražite Vaš primjerak", "url": "/pretplata/ogledni-primjerci" }, { "name": "Tisak + digitalna", "price": 56, "description": "

Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Tisak i digitalna" }, { "name": "Digitalna", "price": 50, "description": "

Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Digitalna" } ]2b:T581,[ { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "359", "price": 111, "anchorPrice": 111 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "256", "price": 58, "anchorPrice": 58 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "3591", "price": 60, "anchorPrice": 60 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "355", "price": 31, "anchorPrice": 31 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3593", "price": 99, "anchorPrice": 99 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3561", "price": 52, "anchorPrice": 52 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3592", "price": 53, "anchorPrice": 53 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3551", "price": 28, "anchorPrice": 28 } ]6:["$","$L28",null,{"magazine":{"seo":null,"id":"63aa46d00307936bb4826d35","createdAt":"2022-12-27T01:13:52.875Z","updatedAt":"2023-04-30T11:58:56.087Z","createdById":[],"updatedByIds":[],"mediaId":"63eaa1aa0ea3da3dd30f9d3f","publishedAt":"2016-03-28T22:00:00.000Z","legacyId":2279,"urlSlug":"vazna-medupredmetna-tema-u-okviru-kurikuluma-gradanskog-odgoja-i-obrazovanja","title":"Važna međupredmetna tema u okviru kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja","theme":"FINANCIJSKA PISMENOST","shortDescription":"Financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu
svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija,
poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi
mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane
odluke, te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove
i reakcije, a radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja
novcem... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore
Nevenka Lončarić Jelačić, Andrej Hanzir, Bojan Fras, Silvana Božić, Hrvoje
Pauković...","themeEdition":"FINANCIJSKA PISMENOST","introduction":"

TEMA BROJA: FINANCIJSKA PISMENOST

\r\n

Važna međupredmetna tema u okviru kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja

\r\n

Financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke, te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije, a radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Nevenka Lončarić Jelačić, Andrej Hanzir, Bojan Fras, Silvana Božić, Hrvoje Pauković...

","content":"$29","editionNumber":"29.03.2016 - 12","year":null,"issn":null,"mainImageUrl":"/tjednik/slike/2016_29_2016.09.27.1.png","legacyImageUrl":null,"fileUrl":"/izdanja/2016_29_2016.09.27.pdf","isLocked":null,"legacyAuthors":null,"activeFrom":null,"issuuEmbeddedCode":null,"components":null},"subscriptionPackages":{"id":"63aa4b79f3516f00d606189d","createdAt":"2022-12-27T01:33:45.805Z","updatedAt":"2024-01-08T12:57:41.275Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2"],"name":"Paketi pretplate","key":"paketi-pretplate","contentType":null,"content":"$2a","model":null},"subscriptionPrices":{"id":"6477d5ef6118351cecd419e7","createdAt":"2023-05-31T23:19:11.921Z","updatedAt":"2026-09-14T21:06:47.475Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968"],"name":"Cijene pretplate","key":"cijene-pretplate","contentType":null,"content":"$2b","model":null}}]